Nervus vagus: mistični živac koji „putuje“ našim tijelom

Ne zna se točan broj živaca u ljudskom organizmu, ali se pretpostavlja da ih ima preko 7 trilijuna. I nisu svi jednaki i jednako važni. Oni najvažniji su 12 kranijalnih živaca (živaca koji izlaze iz glave) i 31 koji izlaze iz leđne moždine. Od 12 kranijalnih živaca gdje spadaju, među ostalima, i živci poput njušnog, vidnog, trigeminalnog, ličnog te ostalih, lutajući živac ili vagus je najduži, odgovoran za mnoge funkcije i možda najmističniji.

Prema The New York Timesu: „Posljednjih godina nervus vagus postao je predmetom fascinacije, posebice na društvenim mrežama. Vlakna vagalnog živca, koja se protežu od mozga do abdomena, neki su influenceri označili kao ključ za smanjenje anksioznosti, regulaciju živčanog sustava i pomoć tijelu da se opusti. TikTok video zapisi s hashtagom #vagusnerve pregledani su više od 64 milijuna puta, a na Instagramu postoji gotovo 70.000 objava s hashtagom.“

Živac lutalica

Vagus na grčkom znači „lutalica“ ili „putnik“. To je savršeno ime za ovaj poseban živac, koji „putuje“ cijelim tijelom. Živac vagus prolazi kroz kardiovaskularni sustav, probavni sustav, reproduktivni sustav i mnoge druge organe. Uzima očitanja sa svog puta i prosljeđuje poruke iz mozga, poput neuronske autoceste.

Kao najveći živac u tijelu, pokriva nevjerojatno područje. Malo se toga može dogoditi u vašim unutarnjim organima, a da u to nije uključen nervus vagus. Zanimljivo je da pruža i alternativnu vezu između mozga i genitalija. Mnogi s ozljedama leđne moždine mogu postići seksualni užitak zahvaljujući živcu vagusu.

Osnovne funkcije vagusa

Dakle, živac vagus ima niz različitih funkcija. Četiri ključne funkcije živca vagusa su:

• senzorna: iz grla, srca, pluća i abdomena,
• posebna senzorika: omogućuje osjet okusa iza jezika,
• motorna: omogućuje pokretne funkcije za mišiće u vratu odgovorne za gutanje i govor,
• parasimpatička: odgovoran je za probavni trakt, disanje i rad srca.

Njegove se funkcije mogu dalje raščlaniti u sedam kategorija. Jedna od njih je balansiranje živčanog sustava.

Živčani sustav može se podijeliti u dva područja: simpatički i parasimpatički. Simpatička strana povećava budnost, energiju, krvni tlak, otkucaje srca i brzinu disanja. Parasimpatička strana, u koju je uvelike uključen živac vagus, smanjuje budnost, krvni tlak i otkucaje srca te pomaže kod smirenosti, opuštanja i probave. Kao rezultat toga, živac vagus također pomaže kod defekacije, mokrenja i seksualnog uzbuđenja.

Drugi učinci vagusnog živca uključuju:

• komunikacija između mozga i crijeva: živac vagus prenosi informacije iz crijeva u mozak,
• opuštanje s dubokim disanjem: nervus vagus komunicira s dijafragmom. Uz duboke udisaje, osoba se osjeća opuštenije,
• smanjenje upale: vagus šalje protuupalni signal drugim dijelovima tijela,
• smanjenje broja otkucaja srca i krvnog tlaka: ako je živac vagus preaktivan, to može dovesti do toga da srce ne može pumpati dovoljno krvi po tijelu. U nekim slučajevima, prekomjerna aktivnost vagusnog živca može uzrokovati gubitak svijesti i oštećenje organa,
• upravljanje strahom: živac vagus šalje informacije iz crijeva u mozak, što je povezano sa suočavanjem sa stresom, tjeskobom i strahom – otuda i izreka „osjećaj u crijevima“. Ovi signali pomažu osobi da se oporavi od stresnih i zastrašujućih situacija.

Najvažnija funkcija živca vagusa je donošenje informacija o unutarnjim organima, kao što su crijeva, jetra, srce i pluća do mozga. To sugerira da su unutarnji organi glavni izvori osjetilnih informacija za mozak. Crijeva, kao najveća površina prema vanjskom svijetu, stoga i mogu biti posebno važan osjetilni organ.

Stimulacija vagusa s ciljem liječenja

Zbog svih ovih uloga, radi se niz istraživanja s djelovanjem na vagus, uglavnom simulaciju. Tako je američka Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA) odobrila liječenje stimulacijom vagusa u slučaju epilepsije rezistentne na lijekove, kao i za bipolarni poremećaj, anksioznost i Alzheimerovu bolest.

Kod konvencionalne stimulacije živca vagusa, uređaj se kirurški ugrađuje ispod kože na vašim prsima, a žica se provlači ispod kože povezujući uređaj s lijevim živcem vagusom. Kada se aktivira, uređaj šalje električne signale duž lijevog živca vagusa do vašeg moždanog debla, koje zatim šalje signale određenim područjima u vašem mozgu. Desni živac vagus se ne koristi jer je vjerojatnije da nosi vlakna koja opskrbljuju živce do srca. Novi, neinvazivni uređaji za stimulaciju živca vagusa, koji ne zahtijevaju kiruršku implantaciju, odobreni su u Europi za liječenje epilepsije, depresije i boli.

FDA je nedavno odobrila neinvazivni uređaj koji stimulira živac vagus za liječenje cluster glavobolja u SAD-u. Obavljaju se istraživanja za poboljšanje stanja kod reumatoidnog artritisa, srčanog zatajenja, aritmija, šećerne bolesti, produljenog štucanja, Crohnove bolesti.

Pretjerana stimulacija vagusa i vazovagalna sinkopa

Kod pretjerane stimulacije vagusa može doći do vazovagalne sinkope – nesvjestice. Čimbenici koji to mogu potaknuti uključuju trudnoću, emocionalni stres i bol, ali nekada nema jasnog uzroka. Kod ove sinkope dolazi do osjećaja povećane topline, mučnine, suženja vida, zujanja u ušima, pretjeranog znojenja, niskog krvnog tlaka te usporenog ili nepravilnog rada srca. U slučaju ponavljanja ove sinkope obavezno se javite svom liječniku.

Vagus je živac koji još uvijek dovoljno uzbuđuje znanstvenike da bi i dalje proučavali njegovu ulogu s ciljem liječenja ili smanjenja tegoba kod niza bolesti.