Ne jurite na sunce nakon sunčanice!

Ljudsko tijelo ima sposobnost termoregulacije što znači da koristi niz mehanizama kako bi tjelesnu temperaturu održavalo na približno istoj temperaturi u ekstremno hladnom ili ekstremno toplom okolišu. Mehanizmi termoregulacije mogu biti nedovoljni u kroničnih bolesnika, starijih osoba, male djece, ali i zdravih odraslih ljudi kad temperaturni ekstremi traju predugo ili nastupaju naglo.

Što je sunčanica?

Sunčanica je skup simptoma koji nastaju uslijed toplinske iscrpljenosti. Izlaganje toplini uz tjelesni napor ili bez njega, dovodi do poremećaja u ravnoteži vode i elektrolita.

Očituje se nespecifičnim simptomima kao što su:

• umor,
• nestabilnost,
• vrtoglavica,
• mučnina,
• glavobolja,
• ponekad povraćanje.

Može ih pratiti ubrzano lupanje srca, snižen krvni tlak, znojna koža, povišena tjelesna temperatura do 40°C, ali bez značajnijeg poremećaja svijesti.

Liječenje sunčanice i oporavak

Liječenje obuhvaća sklanjanje osobe od direktnog izvora topline, hlađenje tuširanjem, klimatizacijom ili oblozima. Kod blažih slučajeva, nadoknada tekućine i izgubljenih minerala može se provesti unosom na usta. U težim slučajevima rehidrira se intravenski, infuzijskim otopinama. Ako se izgubljena tekućina nadoknađuje na usta, važno je nadoknaditi i izgubljene elektrolite. Preporučuju se negazirana, nealkoholna, blago zaslađena pića, hladni čajevi, juhe.

Mogu biti prisutne i kožne opekline na izloženim dijelovima tijela koje je potrebno tretirati blagim hidratantnim kremama.

U većini slučajeva sunčanica je blagi poremećaj koji ne zahtijeva bolničko liječenje. Nakon početnog oporavka potrebno je maksimalno smanjiti izlaganje suncu te dati vremena koži i organizmu da se oporave. Kožne opekline dugoročno povećavaju rizik od razvoja tumorskih promjena na koži. Neovisno o tome kakva zaštitna sredstva se koriste, boravak na suncu od 11 do 17 sati bi trebalo izbjeći.

Ponekad toplinski grčevi mogu biti jedini znak poremećene ravnoteže vode i minerala. Obično su bolni, nagli i zahvaćaju ruke ili noge. Česti su kod vojnika, sportaša i ljudi koji na ekstremno visokim temperaturama rade teške fizičke poslove. Pasivno istezanje bolnog ekstremiteta, uz nadoknadu izgubljene soli, dovodi do brzog oporavka.

Toplinski udar: po život opasno stanje

Za razliku od sunčanice, toplinski udar je po život opasno stanje koje karakterizira povišena tjelesna temperatura preko 40°C i promijenjeno psihičko stanje.

Dugotrajno izlaganje vrućini, uz povećan fizički napor, može premašiti sposobnost termoregulacije i dovesti do nekontroliranog pregrijavanja. Pri tome veliku ulogu igraju i čimbenici okoliša, izostanak strujanja zraka te visoki postotak vlage u zraku koji dodatno otežavaju mehanizme hlađenja (znojenje, isparavanje).

Mala djeca, starije i kronično bolesne osobe toplinski udar mogu doživjeti i pri manje ekstremnim uvjetima ako stanje dulje traje ili nemaju odgovarajuću njegu. Smanjen unos tekućine, lijekovi koji potiču izmokravanje, neki psihoaktivni lijekovi, ali i nedozvoljene supstance kao što su droge i prekomjerna konzumacija alkohola, dodatno će utjecati na gubitak tekućine i elektrolita, kao i postojeće kronične bolesti.

Naglo pregrijavanje pokreće kaskadu medijatora upale i dovodi do sustavnog upalnog odgovora koji vodi u zatajivanje vitalnih funkcija. Pri postavljanju točne dijagnoze važni su anamnestički podaci, obzirom da i drugi uzroci (infekcije, toksični šok) mogu pokrenuti sličnu reakciju. Liječenje je uvijek u bolničkim uvjetima, rehidracija se provodi intravenski, uz potporu ugroženim organskim funkcijama te brzo i učinkovito hlađenje organizma.