Najčešći probirni testovi koji mogu spasiti život

Mnogi ljudi, nažalost, i dalje imaju naviku otići kod liječnika tek kada osjete da nešto nije u redu, odnosno kad se jave simptomi neke bolesti. S druge strane, čim ranije otkrivanje bolesti povećava vjerojatnost uspješnog liječenja ili, ako izlječenje nije moguće, bolje i kvalitetnije kontrole bolesti. Postoje i bolesti koje su asimptomatske (bez simptoma), barem na početku; počnu li se liječiti tek nakon pojave znakova bolesti, šanse za uspjeh liječenja značajno su manje.

Ne potvrđuju bolest, već bude sumnju

U današnje vrijeme za neke bolesti postoje testovi koji s visokom preciznošću mogu otkriti bolesti u najranijim fazama ili ukazuju na rizike kod osoba koje su bez simptoma. Riječ je o probirnim (eng. screening) testovima. Oni se ne smatraju dijagnostičkim testovima, dakle, ne daju konačnu dijagnozu, potvrdu postojanja bolesti, već se koriste za identifikaciju onih pacijenata kod kojih su potrebne dodatne pretrage kako bi se postojanje bolesti potvrdilo ili isključilo.

Iako probirni testovi nisu 100% pouzdani u svim slučajevima, općenito ih je bolje učiniti (u vrijeme kad vam je tako preporučio liječnik), nego ih uopće nemati. Istina je da mogu stvoriti i teškoće, navesti na pogrešan trag ako se koriste kod osoba koje nisu pod visokim rizikom od neke bolesti ili kada se testiraju na vrlo rijetke bolesti. Stoga se uvijek savjetujte sa svojim liječnikom o tome kada i koji test učiniti temeljem vaše dobi, ukupnog zdravlja i povijesti bolesti.

Ovom prilikom podsjetit ćemo na nekoliko najčešćih probirnih testova.

Test za mjerenje kolesterola

Kolesterol je voštana tvar koja se može naći u svim dijelovima tijela. Pomaže u proizvodnji staničnih membrana, nekih hormona i vitamina D. Kolesterol u krvi dolazi iz dva izvora: hrane koju jedete i proizvodnje u vašoj jetri. Međutim, jetra proizvodi sav tijelu potreban kolesterol.

Kolesterol i druge masti prenose se u krvotok u obliku čestica zvanih lipoproteini. Oni se razvrstavaju po veličini i po gustoći (omjer lipida prema proteinima). Dva najpoznatija lipoproteina su lipoproteini niske gustoće (LDL) ili “loš” kolesterol, i lipoproteini visoke gustoće (HDL) ili “dobar” kolesterol.

Probir kolesterola provodi se analizom krvi. Ljudi s visokim kolesterolom iz uzorka krvi imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti (KVB), od onih s kolesterolom u normalnom rasponu. Studije su pokazale da osobe s visokim kolesterolom mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti snižavanjem razina kolesterola. Međutim, važno je razumjeti da srčane bolesti mogu postojati i kod onih čije su vrijednosti kolesterola u normalnom rasponu.

Testiranje stolice na okultno krvarenje

Ovim testom otkrivaju se tragovi krvi u stolici koji nisu vidljivi prostim okom. Tragove krvi može otkriti mikroskopska analiza ili kemijsko testiranje uzorka stolice na hemoglobin (krv). Testiranje stolice na okultno krvarenje igra važnu ulogu u prevenciji raka debelog crijeva.

Važno je razumjeti da tragovi krvi u stolici mogu biti posljedica i nekih drugih, nekancerogenih čimbenika, kao što su hemoroidi, gastrointestinalno krvarenje, uzimanje određenih lijekova ili hrane. U Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva kojim su obuhvaćene sve osobe u dobi od 50 do 74 godine, a u okviru kojeg se provodi i testiranje stolice na okultno krvarenje. Savjetujte se s vašim liječnikom kada biste trebali učiniti ovo testiranje.

Papa-test

Papa-test je neinvazivna medicinska pretraga u okviru koje se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice s ciljem ranog otkrivanja karcinoma vrata maternice te pretkancerogenih promjena. U Hrvatskoj se ženama savjetuje učiniti prvi Papa-test nakon prvog spolnog odnosa, a potom ih obavljati jednom godišnje. Ovisno o nalazu koji može biti uredan, bez abnormalnih stanica, ali uz prisutne promjene povezane s upalom i/ili uzročnicima spolno prenosivih bolesti, abnormalan ili nejasan, ginekolog preporučuje ili odgovarajuću terapiju ili daljnje pretrage i kontrole.

PSA tumorski biljeg

PSA tumorski biljeg pretraga je na koju se najčešće upućuju muškarci kod kojih već postoje određene tegobe koje upućuju na probleme s prostatom, poput otežanog i bolnog ili učestalog mokrenja. Koncentracija PSA (prostata specifični antigen) se prati i u okviru terapije tumora prostate. Međutim, treba znati da povišene vrijednosti PSA nisu nužno vezane uz tumor prostate, već mogu upućivati i na neka benigna stanja kao što su upala prostate ili benigna hiperplazija prostate. Također, vrijednosti PSA pokazuju tendenciju porasta s godinama starosti.

Mamografija

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda temeljenog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Iako mamografija predstavlja „zlatni standard“ u ranom otkrivanju raka dojke, treba naglasiti da se na ovaj način ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, posebno kada je riječ o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena bi trebala napraviti između 38. i 40. godine. Kod žena s pojavnošću raka dojke kod bližih srodnika, preporučuje se i ranije, a pregledi trebaju biti redoviti.

U Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Svake dvije godine se, u okviru programa probira, na mamografski pregled  pozivaju žene u dobi od 50 do 69 godina. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96%.

Kolonoskopija

Kolonoskopija je pretraga koja služi za vizualni pregled sluznice crijeva, pri čemu se koristi kolonoskop – fleksibilan, „cjevasti“ instrument s malenom kamerom na vrhu. Učinkovita je u otkrivanju polipa, a poznato je da otprilike 90% tumora debelog crijeva nastaje upravo iz polipa. Tijekom izvođenja ovog testa, polipi se mogu i ukloniti.

Kolonoskopija se koristi i u okviru spomenutog Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, s obzirom na to da je indicirana kod osoba s pozitivnim rezultatom testa stolice na okultno krvarenje. No niz je indikacija temeljem kojih se pacijenti upućuju na kolonoskopiju poput anemije zbog manjka željeza, promjena u ritmu pražnjenja stolice, dugotrajnih „neinfektivnih“ proljeva i sličnog. Kolonoskopija se preporučuje svim osobama starijim od 50 godina, a onima kojima članovi obitelji imaju (ili su imali) karcinom debelog crijeva, već nakon 40. godine života.

Mjerenje glukoze u krvi i vrijednosti krvnog tlaka

Uz spomenute probirne testove, treba spomenuti i određivanje glukoze u krvi koje igra važnu ulogu u otkrivanju predijabetesa i dijabetesa te mjerenje krvnog tlaka s ciljem otkrivanja hipertenzije. Obje bolesti (dijabetes i hipertenzija) u početnom stadiju mogu imati nespecifične simptome ili ih uopće ne mora biti, kao što je to slučaj s hipertenzijom kojoj je zbog toga prišiven nadimak „tihi ubojica“. Svakako se savjetujte s liječnikom vezano uz mjerenje i praćenje glukoze u krvi te krvnog tlaka, posebno ako u obitelji postoje članovi s dijabetesom, odnosno hipertenzijom.