Mit ili istina: Može li hrana utjecati na hormone?

Više čimbenika doprinosi ravnoteži naših hormona, što je jedan od ključnih preduvjeta očuvanja općeg zdravlja. Zdravim navikama, uključivo i prehranom, možemo značajno utjecati na očuvanje neophodne ravnoteže.

Hormoni su glavni regulatori brojnih funkcija u organizmu – reguliraju naš metabolizam, djeluju na rast i razvoj, aktiviraju imunosni sustav, reguliraju menstrualni ciklus, proizvodnju spermija, utječu na raspoloženje, opće funkcioniranje, a ne manju važnost imaju i u kvaliteti sna. Po osnovnom sastavu, među hormonima razlikujemo steroidne hormone, prostaglandine, amine, peptide i proteine. Luče ih žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem (endokrine žlijezde):

• hipofiza,
• štitnjača,
• doštitne žlijezde (paratireoideje),

• Langerhansove stanice gušterače,
• nadbubrežne žlijezde,
• prsna žlijezda (timus),
• sjemenici (testisi) i
• jajnici.

Poremećaji ravnoteže hormona na različite se načine odražavaju na zdravlje i, općenito, kvalitetu života, tim više ako poremećaj traje dulji period. U tome značajnu ulogu igra unos hrane, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu.

Pretjerani kalorijski unos hrane

Dobar nutritivni status izravno je povezan s boljom ravnotežom hormona. Prekomjerna tjelesna težina te pretilost danas su značajno zastupljeni na globalnoj razini, a najčešća poveznica je prekomjerni kalorijski unos. Nerijetko se među navedenom populacijom događaju značajne oscilacije u tjelesnoj težini.

Prekomjerni kalorijski unos s pretežno rafiniranim namirnicama, osim porasta na tjelesnoj težini, povezan je s nizom sistemskih učinaka na organizam.

Kod žena nerijetko dolazi do poremećaja ravnoteže spolnih hormona s posljedičnim razvojem različitih poremećaja menstrualnih ciklusa, akni, pojačanog opadanja kose, pojačane dlakavosti u sklopu sindroma policističnih jajnika, a sve češći problem s kojim se susrećemo kod žena je i neplodnost. Kroz više istraživanja, a i u svakodnevnoj praksi, pokazalo se je da aktivno liječenje debljine, osim značajnog smanjenja kardiovaskularnih rizika i poboljšanja kvalitete života, također značajno poboljšava ravnotežu spolnih hormona i svih povezanih poremećaja. Osim spolnih, u sklopu debljine češći su poremećaji i bolesti štitnjače te hipofize.

Prekomjerna konzumacija alkohola

Prekomjerna kronična konzumacija alkohola nepovoljno utječe na naš endokrini, živčani i imunosni sustav.

Povećana je učestalost šećerne bolesti i bolesti štitnjače, a zbog kompromitacije imunosnog sustava podložniji smo infekcijama.

Prekomjerni unos gaziranih pića

Gazirana pića, iako deklarirano ne sadržavaju šećer (što se, zapravo, odnosi na glukozu), mogu sadržavati druge, više ili manje jednostavne šećere, poput fruktoze i niza umjetnih zaslađivača.

Upravo ti „nevidljivi“ šećeri razlogom su promjene ravnoteže crijevne flore, a remeti se i ravnoteža ključnih hormona odgovornih za glad i sitost – leptina i grelina. Stoga nije nelogično kako je pojačan unos i gaziranih pića izravno ovisan o debljini, pa i o razvoju šećerne bolesti.

Važnost kvalitetne prehrane

Kvalitativni nutritivni unos je podjednako važan u ukupnom procesu prehrane. Kalorijski obilata, rafinirana, ali nutritivno siromašna hrana, ne daje u dovoljnoj mjeri neophodne količine niza minerala i vitamina.

Dodatni problem u kvaliteti ishrane čini unos različitih toksina, ovisno o kvaliteti same hrane ili načina njezine pripreme. Toksini se nalaze u različitim pesticidima, plastici i kemikalijama. Stoga vrijede općenite preporuke da se hrana priprema u vatrostalnim posudama, da se izbjegava podgrijavanje, a napitke i vodu da se ne sprema u plastične boce. Svakako je nužno konzumirati hranu koja nije tretirana pesticidima ili umjetnim gnojivima.

Dostatan unos masnoća je neophodan jer naš organizam koristi masnoće za obnovu stanica i za stvaranje hormona. Prekomjeran unos „loših“ masnoća ometa prirodne procese stanične regeneracije, ubrzava proces ateroskleroze, potiče i pogoršava stanje kronične upale niskog intenziteta, što sve povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti. Ne manje važno, neuravnotežen unos masnoća povezan je s neplodnošću i malignim bolestima.

Često kod raznih eksperimentiranja s prehranom, osobito dijetnog karaktera, skloni smo smanjiti ukupni kalorijski unos. Pritom moramo misliti o tome uskraćujemo li si razne, zapravo vrlo korisne nutrijente. U tom slučaju dobro je razmisliti o dodacima prehrani, u čemu vam može pomoći nutricionist.

Koliko kofeina je previše?

Zdrave količine kofeina povećavaju koncentraciju i produktivnost, a i bez toga je ispijanje kave mnogima omiljeni ritual. Nužnost pravilnog doziranja kofeina odnosi se na upliv kofeina u osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, čime nepovoljno utječe na sposobnost organizma u upravljanju i kontroli stresa.

Prekomjerna konzumacija kofeina, osobito u popodnevnim i večernjim satima, povezana je s još jednim zdravstvenim problemom – nesanicom. San je također jedan od ključnih preduvjeta očuvanja zdrave hormonalne ravnoteže.

Ne zaboravite na tjelovježbu

Budući da i nastanak hormonskog disbalansa ne nastupa odjednom, već je odraz kumulativnih vanjskih i unutarnjih čimbenika, tako je i tjelovježba jedan u nizu koraka vraćanja samog sebe u čim bolje ravnotežno stanje.

Nakon duljeg vremena nedostatne ili nikakve aktivnosti, treba se pokrenuti postupno, uz povećanje opterećenja. Važniji je kontinuitet od intenziteta vježbanja.

Zaključno

Moderno doba i relativno blagostanje možda je iskorijenio glad i pothranjenost u većem dijelu svijeta. Jedan od ključnih modaliteta u prehranjivanju stanovništva počiva na industrijskoj, rafiniranim namirnicama bogatoj hrani, koje usput jedemo u prekomjernim količinama. Dodamo li tome i nedostatnu tjelesnu aktivnost, rezultat svega toga je nova pandemija – debljina.

Višestruki čimbenici joj pogoduju (prekomjerni kalorijski unos, gazirana i alkoholna pića, toksini, pa i hormoni kao dodaci prehrani), stoga su potrebni sustavni napori da se vrlo nepovoljan globalni trend debljanja promijeni.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.