Meningitis je vrlo opasan: Prepoznajte simptome i odmah se javite liječniku

Meningitis je upala ovojnica koje okružuju mozak i kralježničnu (leđnu) moždinu, te je obično obilježena simptomima kao što su ukočena šija (stražnji dio vrata), vrućica i glavobolja.

Ovo patološko stanje mogu uzrokovati mnogi mikroorganizmi, ali u određenim slučajevima uzrok može biti iritacija moždanih ovojnica nezaraznim čimbenicima – primjerice, određenim lijekovima, tumorskim procesima, alergijskim reakcijama, bolestima vezivnog tkiva i brojnim drugim.

No, uobičajeno se pomišlja na meningitis uzrokovan mikroorganizmima, i to najčešće virusima i bakterijama, te izdvajaju dvije glavne, najčešće vrste infektivnog meningitisa – virusni i bakterijski.

Simptomi i znakovi meningitisa

Meningitis se može javiti i s početnim nespecifičnim simptomima, sličnim simptomima gripe. Tijekom nekoliko sati ili dana, uobičajeno se razvijaju i simptomi koji ukazuju na zahvaćenost ovojnica mozga te kralježnične moždine.

Simptomi i znakovi koji mogu značiti da se radi o meningitisu uključuju:

• vrućicu (ponekad uz hladne šake i stopala),
• ukočenu šiju (pritom nije moguće bradom dotaknuti prsni koš),
• glavobolju (koja je ponekad neuobičajeno jaka),
• mučninu ili povraćanje,
• fotofobiju (osjetljivost na svjetlost),
• novonastalu i neuobičajenu zbunjenost (konfuziju),
• konvulzije (napadaje povezane s nenormalnim električnim izbijanjima u mozgu),
• jaku pospanost i teško održavanje budnosti (somnolenciju),
• moguć kožni osip (osobito u slučaju meningokokne bolesti – purpurni osip koji ne blijedi na pritisak).

Kod dojenčadi su simptomi ponešto drukčiji, te se obično u sklopu meningitisa pojavljuju: vrućica (ponekad uz hladne šake i stopala), odbijanje hrane, razdražljivost i neutješni plač ili neuobičajena pospanost i tromost, napete fontanele (meki dio lubanje u dojenčadi) te moguć kožni osip.

Važnost postavljanja prave dijagnoze

Dakako, simptomi koji će se u pojedinom slučaju pojaviti, te njihov intenzitet, ovise o brojnim čimbenicima, a jedan od njih može biti i uzročnik. No, simptomi virusnih i bakterijskih meningitisa se vrlo često preklapaju i nisu pouzdani pokazatelj o kojem je uzročniku riječ.

Bakterijski meningitis je potencijalno vrlo opasna bolest. Ako se ne liječi, ili se prekasno započne s liječenjem, može uzrokovati trajna i teška oštećenja mozga, ali i smrt u samo nekoliko dana.

Stoga je iznimno bitno bez odgađanja zatražiti medicinsku pomoć pri sumnji na meningitis – ako se uzročnik otkrije na vrijeme i pravodobno započne odgovarajuće antibiotsko liječenje bakterijskog meningitisa, uvelike se smanjuje rizik za pojavu neželjenih posljedica i povećava vjerojatnost uspješnog izlječenja.

Prilikom utvrđivanja meningitisa i njegova uzroka, osim liječničkog pregleda provode se i laboratorijske pretrage.

Uzima se uzorak krvi, ali i tekućine koja okružuje mozak i kralježničnu moždinu (cerebrospinalnog likvora), postupkom koji se naziva lumbalna punkcija. U nekim slučajevima je potrebna i slikovna pretraga kao što je CT (računalna ili kompjutorizirana tomografija).

Krpelji nisu jedini krivci za meningitis

Virusni meningitis u velikom broju slučajeva je bolest koja prolazi sama od sebe. Najčešće ga uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa. Prenose se prljavim rukama, otpadnim vodama i u uvjetima slabije higijene.

Meningitisi uzrokovani ovom skupinom virusa češći su tijekom toplijeg dijela godine. Drugi virusni uzročnici su i virus krpeljnog meningoencefalitisa, virus Zapadnog Nila, virus mumpsa (zaušnjaka), herpes simpleks virusi i drugi. Ovisno o uzročnom virusu, mogući su i drugi simptomi, poput proljeva i grlobolje. Većina virusnih uzročnika ne može se liječiti nekim specifičnim lijekom, već se provodi simptomatsko liječenje.

Meningitis uzrokovan virusnom zaušnjaka vrlo je rijedak zahvaljujući obveznom cijepljenju protiv toga uzročnika. Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa nije obvezno, no ono se osobito preporučuje osobama koje često provode vrijeme u prirodi u područjima koja nastanjuju krpelji.

Za većinu drugih virusnih uzročnika meningitisa, nažalost, još uvijek ne postoji cjepivo, a prevencija se sastoji od dobre higijene (osobito pranja ruku prije rukovanja namirnicama i nakon nužde) te zaštite od komaraca i krpelja (primjenom repelenata i drugim mjerama).

Meningitisi uzrokovani bakterijama

U svijetu, najčešći uzročnici bakterijskog meningitisa su pneumokok (Streptococcus pneumoniae), meningokok (Neisseria meningitidis) i Haemophilus influenzae tipa b – Hib. Ove bakterije su široko rasprostranjene, a mogu i naseljavati gornje dišne putove u zdravih osoba – kliconoša.

One su uzročnici i drugih bolesti, od kojih su neke potencijalno opasne, primjerice, pneumokokna upala pluća, upala epiglotisa (grkljanskog poklopca – hrskavične strukture na ulazu u grkljan) uzrokovana bakterijom H. influenzae, te meningokokna sepsa – koju uzrokuje N. meningitidis.

Meningokokna sepsa može ugroziti život

Meningokokna sepsa uobičajeno se javlja u dječjoj dobi i bolest je koja ugrožava život. Potrebna je hitna liječnička pomoć čim se posumnja na navedeno stanje. Javlja se naglo, uz vrućicu, pogoršanje djetetova stanja, glavobolju i povraćanje (te moguće i druge znakove koji ukazuju i na meningitis).

Osobito je važno prepoznati kožni purpurni osip koji ne blijedi pritiskom, primjerice, staklenom čašom. Opće stanje djeteta može se ozbiljno poremetiti u vrlo kratkom vremenu i bez pravovremenog antibiotskog liječenja brzo uzrokovati smrt.

Možemo li se cijepiti protiv meningitisa?

Postoje cjepiva protiv određenih sojeva meningokoka koja nisu obvezna te se savjetuje razgovarati s obiteljskim liječnikom ili pedijatrom o eventualnom cijepljenju djeteta. Zahvaljujući cjepivu koje je uključeno u kalendar obveznog cijepljenja, meningitis uzrokovan bakterijom H. influenzae vrlo je rijedak u našem području.

Odnedavno je u program obveznog cijepljenja djece uvršteno i cijepljenje protiv pneumokoka, no, budući da je ta bakterija najčešći uzročnik bakterijskog meningitisa u odraslih (a uzrokuje i potencijalno opasnu upalu pluća), cijepljenje se savjetuje kroničnim bolesnicima i osobama starijim od 65 godina.

Kako smanjiti mogućnost zaraze

U sprječavanju bakterijskog meningitisa ujedno je važno i provoditi higijenske mjere. Također, ako netko od ukućana ili osoba u bliskom kontaktu boluje od meningitisa, potrebno je javiti se liječniku, jer je u određenim slučajevima potrebno preventivno uzimanje određenih antibiotika.

Bilo da su uzročnici virusi ili bakterije, adekvatna higijena i provođenje mjera zaštite od zaraznih bolesti, može u brojnim slučajevima smanjiti vjerojatnost obolijevanja od meningitisa. Obvezna cjepiva smanjila su pojavnost nekada čestih oblika ove bolesti, a svakako se preporučuje savjetovanje s obiteljskim liječnikom o cjepivima koja nisu uključena u program redovitog cijepljenja.

No, isto tako se ne smije zaboraviti da, ako se pojave simptomi koji ukazuju na meningitis, potrebno je zatražiti pomoć liječnika što prije, jer se samo pravodobnim liječenjem mogu smanjiti rizici trajnih oštećenja ili čak smrtnog ishoda.