Acetilsalicilna kiselina: Kada i kako pravilno uzimati

Acetilsalicilna kiselina, u našim krajevima poznata pod tvorničkim imenima kao Aspirin ili Andol, počinje se proizvoditi u laboratorijima još krajem 19. stoljeća. Da, dobro ste pročitali, 19. stoljeće. Ova kiselina je izolirana iz prekrasnog grmlja spiraea (spir) prema kojem Aspirin i nosi naziv. No još su stare kulture Sumera u Mezopotamiji, stari Egipćani te Hipokrat koristili biljke bogate acetilsalicilnom kiselinom. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova u svijetu te se proizvodi u količini od oko 40.000 tona godišnje ili 50 do 120 milijardi (ovisno o dozi u jednoj tableti) tableta. Nalazi se na osnovnoj listi lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.

Acetilsalicilna kiselina se je prvobitno (ali još uvijek) koristila za liječenje bola, a sve manje se koristi kao protuupalni lijek. Posljednjih desetljeća sve češće se preporučuje s ciljem prevencije bolesti krvnožilnih bolesti, no u višestruko manjim dozama nego kod liječenja bola. Prije nego nastavimo s tekstom, vrlo je važno naglasiti da se ovaj lijek ni slučajno ne daje djeci mlađoj od 16 godina zbog mogućnosti pojave vrlo jakih i opasnih alergijskih reakcija.

Svakodnevno uzimanje acetilsalicilne kiseline može izuzetno pomoći kod spašavanja života, no nije prikladna za svakoga. Stoga se svakako savjetujte sa svojim liječnikom prije uzimanja lijeka.

Mehanizam djelovanja lijeka

Način djelovanja acetilsalicilne kiseline kod bola je djelovanje na prostaglandine. Naime, djelovanjem na „loše“ prostaglandine koji (vrlo pojednostavljeno rečeno) izazivaju bol, ona će se smanjiti. Istovremeno, lijek djeluje i na „dobre“ prostaglandine koji sudjeluju u zaštiti sluznice želuca te time dolazi do njezina oštećenja i mogućeg krvarenja.

A kako djeluje acetilsalicilna kiselina u prevenciji bolesti krvnožilnog sustava? Opet vrlo pojednostavljeno rečeno: lijek sprečava „lijepljenje“ trombocita za zid krvne žile i aterosklerotski plak koji se je već formirao te time sprečava povećanje plaka i daljnje začepljenje krvne žile.

Po pitanju doza koje treba uzimati s ciljem prevencije bolesti srca i krvnih žila, razna stručna udruženja diljem svijeta daju različite smjernice, ali se kreću od 75 do 150 mg. U Hrvatskoj se koristi u dozi od 100 mg dnevno.

Kome se acetilsalicilna kiselina preporučuje?

Za sve osobe koje su preboljele srčani ili moždani udar, acetilsalicilna kiselina je jedan od lijekova koje trebate uzimati, ali ako ne koristite lijekove koji utječu na njegovo djelovanje.

Druge osobe koje trebaju uzimati ovaj lijek su osobe koje imaju veliku šansu od obolijevanja srčanog ili moždanog udara, koje imaju dijabetes i koje su pušači. Vaš liječnik obiteljske medicine s lakoćom može utvrditi stupanj rizika obolijevanja od krvnožilnih bolesti. Taj rizik se određuje temeljem vaše visine, težine, određivanja indeksa mase te razine masnoća i glukoze u krvi, visine krvnog tlaka, te ovisno o tome jeste li ili ste bili pušač. U programu se vrlo jednostavno na temelju ovih podataka izračunava mogućnost nastanka srčanog ili moždanog udara.

Mislite o sluznici želuca

Lijekovi s kojima se ne smije uzimati acetilsalicilna kiselina su Martefarin, novi antikoagulantni lijekovi, heparin, kortikosteroidi i lijekovi koji se uzimaju nakon postavljanja stenta.

Po pitanju nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, diklofenak, ketoprofen i ostali), oni se ne bi trebali uzimati jer povećavaju mogućnost krvarenja iz želuca. Ako ih morate uvrstiti u terapiju, onda obavezno morate uzimati inhibitor protonske pumpe (pantoprazol i slične lijekove) za zaštitu želuca, o čemu odlučuje vaš liječnik. Ako morate jednokratno u duljem periodu uzeti neki od nesteroidnih protuupalnih lijekova tada ne bi trebalo biti većih nuspojava.

Postoje namirnice te drugi bezreceptni lijekovi koji također mogu povećati mogućnost krvarenja iz želuca kao što su: borovnica, kapsaicin, mačja kandža, ginko, kava, ulje noćurka i omega 3 kiseline (njih je definitivno bolje i ukusnije uzimati u ribljem obroku).

U ovom tekstu ne bismo pisali o drugim mogućnostima prevencije, primjerice o prevenciji raka debelog crijeva jer do sada nisu završena istraživanja koja govore u prilog teoriji da acetilsalicilna kiselina može pozitivno utjecati na njegov rast.

U zaključku, prije nego se odlučite na uzimanje acetilsalicilne kiseline, javite se svom liječniku te zajednički donesite odluku o potrebi njezina uzimanja.