S kojim lijekovima ljeti treba biti posebno oprezan

Vruće i sparno vrijeme teže podnose kronični bolesnici, starije osobe te one s povećanom tjelesnom težinom. Važnost redovnog uzimanja terapije uvijek treba ponovno naglašavati.

Pri propisivanju lijeka prednost bi trebalo dati kombinacijama lijekova kako bi se smanjio broj tableta koje treba popiti. Osim o motiviranosti bolesnika, suradljivost ovisi i o načinu doziranja te podnošljivosti lijeka. Povišen arterijski tlak jedna je od najčešćih kroničnih bolesti. Prema statistikama, tek dvije trećine oboljelih uzima terapiju, a manji dio njih ima dobro reguliran krvni tlak.

Lijekovi s češćim „ljetnim“ nuspojavama

Kao glavni uzrok prestanka uzimanja terapije navode se nuspojave. Ljeti posebno dolaze do izražaja hipotenzija (pad tlaka), dehidracija i s njima povezano loše osjećanje, malaksalost, vrtoglavica.

• Diuretici – „lijekovi za izmokravanje“ mogu poremetiti koncentraciju elektrolita u krvi te dovesti do dehidracije.
• Blokatori kalcijskih kanala kao čestu nuspojavu imaju periferne edeme, posebno u žena. S obzirom na to da vrućina i širenje krvnih žila potiču oticanje nogu, ljeti to može biti dodatno izraženo.
• Lijekovi iz grupe beta blokatora usporavaju broj otkucaja srca, pogoršavaju erektilnu disfunkciju i postojeću netoleranciju glukoze.
• Nesteroidni analgetici kao često korišteni lijekovi za bolove, smirivanje upale i snižavanje povišene tjelesne temperature mogu se kupiti bez recepta i često se uzimaju bez liječničkog nadzora. Mogu uzrokovati mučninu, bol u trbuhu i oštećenje želučane sluznice kod duljeg uzimanja. Kod bolesnika s narušenom bubrežnom funkcijom, pogotovo u kombinaciji s nedovoljnim unosom tekućine, mogu poremetiti izlučivanje i ravnotežu elektrolita. Osim uobičajenih alergijskih reakcija i osipa, u kombinaciji sa sunčevim zračenjem mogu uzrokovati kožne fotosenzitivne reakcije.

Fototoksične i fotoalergijske reakcije

Osjetljivost kože na sunčevu svjetlost može izazvati niz lijekova, ali i biljnih pripravaka te brojne kemijske tvari. Fotosenzitivne reakcije se mogu podijeliti na fototoksične i fotoalergijske.

Fototoksične reakcije mogu uzrokovati tvari unesene lokalno (parfemi) ili sistemno (biljni pripravci, tetraciklinski antibiotici). Kemijska tvar pod utjecajem sunca stvara slobodne radikale i medijatore upale, uzrokuje oštećenje tkiva, bol i crvenilo slično opeklini nakon sunčanja. Eterična ulja i ulje kantariona (gospine trave) također mogu izazvati fototoksične reakcije.

Fotoalergijska reakcija je kasna alergijska reakcija. Kemikalija pod utjecajem sunca se mijenja, veže za bjelančevine i potiče reakciju imunološkog sustava. Mogu je uzrokovati losioni poslije brijanja, kreme sa zaštitnim faktorom ili lijekovi iz grupe sulfonamida. Očituje se crvenilom i svrbežom, a može se proširiti i na kožu koja nije izložena suncu.

Važno je posumnjati na fotosenzibilizaciju te prestati koristiti kemijski preparat. Sumnjate li na lijekove, nipošto ne prekidajte terapiju bez konzultacije s liječnikom.

Na zahvaćenu kožu mogu se staviti hladni vlažni oblozi fiziološke otopine. Osjećaj svrbeža smanjit će antihistaminici ili lokalno primijenjene kreme s dodatkom kortikosteroida. Svakako je najbolje izbjegavati sve nepotrebne preparate, postupno izlagati kožu suncu, uz laganu odjeću i pokrivala za glavu te potpuno izbjegavati izlaganje suncu u vremenu između 11 i 17 sati. Zahvaćeni dio kože može ostati trajno tamnije boje (hiperpigmentiran). Ako je nužna primjena lijeka koji može uzrokovati fotosenzibilizaciju, potrebno je izbjeći boravak na suncu.