Križobolja: Simptom koji može skrivati brojne uzroke

Bolesti lokomotornog sustava čest su uzrok izostanka s radnog mjesta. Osim akutnih ozljeda u vidu uganuća te lomova kosti i zglobova, česta su bolna stanja koja su odraz prenaprezanja ili kroničnih oštećenja lokomotornog sustava. Pri tome značajno mjesto zauzima križobolja, kao simptom pod kojim se može skrivati niz uzroka.

Križobolja se može podijeliti na jednostavnu nekompliciranu križobolju povezanu s oštećenjem korijena živaca kralježnične moždine (radikulopatija) i neurogenim simptomima te onu koja je uzrokovana specifičnim uzrocima kao što su ozljede, infekcije ili tumori.

Postavljanje dijagnoze

Pri postavljanju dijagnoze i terapije potrebno je temeljem detaljne anamneze i kliničkog pregleda razlučiti postoji li nadražaj živca te isključiti alarmantne znakove kao što su pojava simptoma prije 20 ili iza 55 godine, osobna anmaneza ozljede, malignoma ili dugotrajnog liječenja kortikosteroidima, napredujući gubitak osjeta ili pokreta, neobjašnjiv gubitak težine, noćna bol ili bol u mirovanju i drugo.

Kad govorimo o jednostavnoj nekompliciranoj križobolji, uzrok pojedinačnog napadaja bolova u donjem dijelu leđa je većinom kratkotrajno mišićnoskeletno oštećenje, nespecifično i više uzročno, koje se povlači kroz nekoliko dana.

Takvi se napadaji znaju ponavljati ili simptomi postaju kronični, naročito ako se pacijenti bave aktivnostima koje premašuju njihove fizičke sposobnosti.

Dijagnostičke se pretrage mogu odgoditi pacijentima mlađima od 50 godina bez alarmantnih simptoma, bez motornih ili refleksnih ispada, bez smetnji s mokrenjem, vrućice, mršavljenja ili anamneze maligne bolesti. Ako međutim bolovi traju dulje od 6 tjedana, a etiologija nije jasna, treba se odlučiti za slikovni prikaz ili drugu obradu, usmjerenu prema kliničkoj sumnji.

Primjerice, ako je vjerojatan lom kosti uslijed osteoporoze, dovoljan je standardni radiogram. Nije jasno treba li prvo snimiti standardni radiogram ili MR ako se ne sumnja na neki određen uzrok. Kod mnogih se pacijenata ipak ne može postaviti definitivna dijagnoza.

Kako se križobolja liječi?

Početno simptomatsko liječenje akutnih, nespecifičnih bolova u leđima sastoji se od jednog do dva dana mirovanja (samo ako je neophodno za smanjenje bolova) i kasnijeg programa stabilizacije. Većinom nije indicirano dulje mirovanje u krevetu, istezanje ili nošenje korzeta.

Vježbe jačanja trbušnih i donjih leđnih mišića uz preporuke o položaju pri radu su indicirane čim to okolnosti dopuste kako bi se ojačale potporne strukture i smanjila vjerojatnost prijelaza u kronično ili ponavljajuće (rekurentno) stanje.

Nastavak liječenja ovisit će o konkretnom slučaju te se pacijent upućuje specijalistu.

Išijas – najčešći uzrok križobolje

Spomenimo išijas kao najčešći uzrok križobolje povezane sa radikulopatijom, pri čemu se bolnost širi uzduž ishijadičnog živca – bolovi se od stražnjice šire niz nogu. Većinom je posljedica kompresije prvog križnog i zadnjih slabinskih korjenova, obično diskopatijom, osteofitima ili suženjem spinalnog kanala.

Dijagnoza se postavlja pomoću MR ili CT. Elektromiografija uz ispitivanje živčane provodljivosti potvrđuje razinu oštećenja. Terapija se temelji na ublažavanju simptoma, a ponekad se pribjegava i kirurškom zahvatu, posebno postoje tegobe osjeta ili pokretljivosti.