Koža na udaru: možda su za vaš osip krivi biljka i sunce?

Tijekom ljetnih mjeseci naša je koža na udaru. Često čitamo o opeklinama od sunca, ubodima insekata, posebice komaraca i sličnim tegobama, no jedna se rjeđe spominje: fitofotodermatitis. Iako ste stručni naziv ovog kontaktnog dermatitisa možda teže pročitali i nije vam poznat, lako ćete ga zapamtiti ako znate da dolazi od tri riječi: fito, koja upućuje na biljke, foto, koja podrazumijeva sunčevu svjetlost i dermatitis, odnosno upala kože.

Kod ovog stanja, koje je rjeđe u odnosu na ostale dermatitise, kontakt s određenom biljnom tvari može izazvati upalu kože, ali pri izlaganju suncu.

Od crvenila do tamnih mrlja

Simptomi se razlikuju ovisno o ciklusu reakcije. U početku se najčešće pojavljuje osip u vidu crvenila i malenih prištića, odnosno mjehurića, koji svrbi i peče. Osip se pojavljuje na mjestima gdje je došlo do kontakta s biljkom, a s obzirom na to da je potrebno i djelovanje sunca, najčešće se javlja na nogama i rukama, uključujući šake. Osim mjehurića mogu biti i pruge po koži, a zahvaćeno područje može poprimiti i oblik vlati trave ili lista, već ovisno o tome što je izazvalo reakciju.

Simptomi obično spontano nestaju, no može se dogoditi da se boja kože na zahvaćenom području promijeni, odnosno da se pojave tamne mrlje (hiperpigmentacija). To može trajati i više tjedana, mjeseci, a mrlje mogu ostati i trajno. U težim slučajevima fitofotodermatitisa bit će potrebna i pomoć dermatologa.

Kod kojih biljaka je potreban pojačan oprez

Glavni krivac za pojavu reakcije je tvar furokumarin koja se nalazi na površini biljaka. Ovu kemikaliju aktiviraju UVA zrake kroz proces fotosinteze. Ako vaša koža, pa makar i nakratko, dođe u kontakt s furokumarinom koji se aktivira, može doći do upale. Pritom treba reći da se fitofotodermatitis neće javiti kod svih osoba.

Neke biljke koje mogu uzrokovati upalu kože u kontaktu sa suncem su:

• mrkva
• celer
• citrusno voće (najčešće limeta)
• smokve
• divlji kopar
• divlji peršin

Rizični čimbenici

Kao što je spomenuto, neće svatko u doticaju s furokumarinom razviti reakciju. Rizik bi mogao biti veći kod onih koji su već iskusili neki oblik kontaktnog dermatitisa, primjerice nakon kontakta s metalom, kozmetičkim proizvodom ili sredstvom za čišćenje.

Ostali rizični čimbenici uključuju sve aktivnosti na otvorenom, od rada, sporta, igranja, kampiranja, kuhanja (roštiljanja), a posebno vrtlarenja ili šetnji prirodom kada je sunce najjače. Očekivano, pojava fitofotodermatitisa je najčešća tijekom proljeća i ljeta.

Savjeti za prevenciju

U slučaju pojave osipa, najbolje što možete učiniti jest potražiti savjet liječnika ili ljekarnika o ublažavanju svrbeža i simptoma, a svakako se javite liječniku ako je reakcija burna.

Preventivne mjere su ipak najučinkovitije kada je riječ o fitofotodermatitisu, a to je, prije svega, pranje kože sapunom i vodom.

• Po povratku kući, odmah operite izložene dijelove kože
• U vrtu koristite rukavice
• Na izletima nosite hlače dugih nogavica te prednost dajte majicama s dugim rukavima
• Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca prije nego što započnete s aktivnostima na otvorenom kako biste spriječili slučajan prijenos furokumarina s ruku na ostale dijelove tijela