Bolovi i ozljede trtične kosti

Naziv kokcigodinija odnosi se na bol u području trtične kosti (os coccygis; kokcigis). Zbog nepodnošenja sjedenja kokcigodinija može značajno narušiti kvalitetu života.

Kokcigealni poremećaji koji se mogu manifestirati kokcigodinijom su:

• ozljede (fraktura, subluksacija, luksacija),
• abnormalna pokretljivost kokcigisa,
• degeneracija diska u sakrokokcigealnom i interkokcigealnim segmentima,
• osteomijelitis ili
• tumor.

Uzroci bola

Kod 70% bolesnika s kokcigodinijom na rendgenskim snimkama se može uočiti abnormalna pokretljivost kokcigisa. Ona može biti posljedica ozljede te kroničnog statičkog ili dinamičkog preopterećenja kokcigisa koje uključuje pretilost, prolongirano sjedenje, biciklizam, veslanje, jahanje i slično.

Bol u području trtične kosti pet je puta češća u žena nego u muškaraca. Ozljede kokcigisa najčešće su posljedica pada na stražnjicu ili udarca u sakrokokcigealno područje. One uključuju lom i natučenost kokcigisa, distenziju (istegnuće), subluksaciju ili luksaciju sakrokokcigealnog segmenta ili interkokcigealnih segmenata te distenziju mišića i ligamenata koji se hvataju za kokcigis. Ozljede također mogu nastati i za vrijeme vaginalnog porođaja te tijekom kolonoskopije ili analne operacije. Samo novija ozljeda, odnosno ozljeda koja se je dogodila u intervalu do mjesec dana prije nastupa bola, može se smatrati izravnim uzrokom kokcigodinije.

Bol se obično javlja tijekom sjedenja ili nakon ustajanja iz sjedećeg položaja. Bolesnici s kokcigodinijom često sjede s tijelom prignutim prema naprijed što smanjuje statičko opterećenje kokcigisa i bol. Promjena položaja tijela tijekom sjedenja može smanjiti bol.

Bol može nastati naglo (ozljeda kokcigisa) ili postepeno (kronično statičko i dinamičko opterećenje kokcigisa). Stalna bol u području trtične kosti može biti posljedica tumora ili infekcije kokcigisa. Bolesnici s kokcigodinijom mogu imati učestalu potrebu za defekacijom te bol tijekom defekacije. Bol se može javljati ili pojačavati tijekom seksualnog odnosa te za vrijeme menstruacije.

Ekstrakokcigealni poremećaji koji se mogu manifestirati kokcigodinijom su: pilonidalna cista (kronična gnojna infekcija), perianalni apsces, hemoroidi, bolesti zdjeličnih organa te poremećaji lumbosakralne kralježnice, sakroilijakalnih zglobova (zglobovi na spoju kralježnice i križne kosti), mišića piriformisa i sakruma.

Kod otprilike 30% bolesnika s kokcigodinijom ne može se otkriti uzrok boli (idiopatska kokcigodinija).

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze, kliničke slike, kliničkog pregleda i radioloških pretraga. Kokcigealno podrijetlo boli može se potvrditi injekcijama lokalnog anestetika u strukture koje mogu biti izvorište boli (dijagnostičke intervencije).

Važni podaci su: područje i karakteristike boli, karakteristike radnog mjesta (prolongirano sjedenje), sportske aktivnosti, prethodne ozljede i porođaji, dijagnostičke i terapijske intervencije na debelom crijevu (kolonoskopija, analna operacija). Treba obratiti pažnju i na prisutnost drugih simptoma koji mogu upućivati na ekstrakokcigealno podrijetlo boli: krv u stolici, gubitak na težini, križobolja, urinarna ili fekalna inkontinencija, zdjelične boli i druge. Radiološke pretrage uključuju anteroposteriornu sliku kokcigisa u stojećem položaju, lateralne slike kokcigisa u stojećem i sjedećem položaju (dinamički rendgenogram), CT i MR.

Terapijske mogućnosti

Terapija kokcigodinije može biti konzervativna i kirurška (kokcigektomija). Konzervativna terapija uključuje:

• uzimanje lijekova (nesteroidni antireumatici),
• mirovanje (fraktura, luksacija),
• jastuk za bolnu trticu,
• izbjegavanje duljeg sjedenja,
• akupunkturu,
• fizikalnu terapiju (tople kupelji, TENS, dijatermija),
• manualnu terapiju i terapijske intervencije.

Ako se uobičajenom terapijom (nesteroidni antireumatici, tople kupelji, TENS, jastuk za bolnu trticu, akupunktura) ne postižu zadovoljavajući rezultati, indicirana je primjena manualne terapije i lokalnih injekcija.