Kao na brodu: nestabilnost, zanošenje, osjećaj ljuljanja… Zašto mi se to događa?

Održavanje ravnoteže je preduvjet gotovo svih ljudskih svakodnevnih motoričkih aktivnosti, kretanja, ali o njoj ne razmišljamo dok se ne jave teškoće njezinog održavanja. One mogu biti vezane bilo uz neke zdravstvene probleme ili se mogu javiti u posebno zahtjevnim situacijama jakog podražaja sustava za održavanje ravnoteže (npr. pri vožnji, osobito kod naglih i jakih promjena brzine te smjera kretanja).

Pridruženi simptomi

U svim ovim situacijama, uz nestabilnost se mogu javiti i jak osjećaj mučnine te nagon na povraćanje jer je sustav za održavanje ravnoteže povezan s autonomnim živčanim sustavom, odnosno neurološkim strukturama koje reguliraju rad svih organa, pokreću mišiće želuca, crijeva, srca i krvnih žila, a nisu pod „komandom“ naše volje. Zbog toga se, uz mučninu i vrtoglavicu, kod nekih ljudi znaju javiti i simptomi slični onima koji prate napad panike:

• lupanje srca,
• bljedilo te
• znojenje.

Ovi dodatni simptomi mogu biti tako neugodni da ljudi pomisle da imaju neku tešku bolest, karcinom ili tumor na mozgu, što je, srećom, ipak rijetko.

Smetnje ravnoteže u starosti i kao simptom bolesti

Smetnje ravnoteže česta su i uobičajena pojava u starijoj dobi. Posljedica su slabljenja cijelog složenog sustava za održanje ravnoteže, a inače se, uz mučninu, mogu javiti i u ranijoj dobi kao znakovi vrlo različitih stanja, od migrene do crijevne infekcije.

Neke bolesti u kojima se ovi simptomi uobičajeno javljaju su:

• Migrenska glavobolja – kod nje se, uz manju ili veću bolnost u glavi, mogu javiti smetnje ravnoteže i mučnina, ali i druge osjetne senzacije poput smetnji vida. Ponekad migrena ima svoj specifični „okidač“ (kao češći se navode stres ili kofein). I druge vrste glavobolja mogu izazvati mučninu, posebice kad je bol jaka.
• Bolesti uha, oštećenje osjetila za ravnotežu u unutrašnjem uhu – uglavnom ima ipak drugačije simptome, tipično rotatornu vrtoglavicu (kao na vrtuljku) koja naglo nastaje uz povraćanje, što može trajati satima. Ako oštećenje nastaje postepeno i dugotrajno, što je rjeđe, može se manifestirati kao nestabilnost i zanošenje, bez vrtoglavice. Najčešći oblik vrtoglavice je benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV), koji nastaje kad sitni kristalići u unutrašnjem uhu pri određenom pokretu glave padnu na osjetljivo mjesto i tako podraže sustav. Ovo stanje se lako liječi, ali se treba javiti liječniku da bi ga se dijagnosticiralo.
• Uzimanje lijekova, trovanje alkoholom – poznato je da konzumacija alkohola uzrokuje nestabilnost, pa i povraćanje, jer se tijelo nastoji osloboditi štetne tvari. Neki lijekovi mogu uzrokovati slične smetnje, naročito oni s djelovanjem na mozak (antidepresivi, anksiolitici, antiepileptici, antipsihotici), ali i neki lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka. U svakom slučaju, ako se tegobe jave nakon uzimanja novog lijeka, treba se javiti liječniku.

Prevelik pad ili povišenje tlaka, neobičnosti u kretanju, probavni problemi

• Krvni tlak – nagle promjene posebice izazivaju nestabilnost. Prevelik pad tlaka ili naglo povišenje tlaka (koje je opasnije od pada tlaka) mogu dovesti do rotatorne vrtoglavice. Kod smetnji ravnoteže uvijek treba izmjeriti tlak i ponekad odmah reagirati.
• Bolest kretanja – javlja se kad mozak registrira „neobično“ kretanje (koje tijelo samo ne izvodi), obično u nekom prijevoznom sredstvu; automobilu, brodu, avionu. Simptomi prestaju kad izađemo iz prijevoznog sredstva i vratimo se na „čvrsto tlo“. Ovo stanje je neugodno, ali potpuno bezopasno.
• Probavne smetnje, odnosno želučane infekcije također mogu uzrokovati slične simptome – mučninu i povraćanje, ali i nestabilnost kao posljedicu dehidracije. Ove bolesti su obično vrlo zarazne, a mogu biti praćene i temperaturom. Dehidracija je česta kod tih infekcija, pa treba voditi računa o dovoljnom unosu tekućine. Ako su povraćanje ili proljev tako jaki da se tekućina ne može zadržati u organizmu, treba se javiti liječniku da se procijeni potreba nadoknade tekućine putem infuzije.

Anksioznost i napadaji panike

I na kraju, i anksioznost može pratiti smetnje ravnoteže, a nekad se u ovim slučajevima ne zna „što je kokoš, a što jaje“. Naime, anksioznost nije samo psihički fenomen, ona može imati I fizičke manifestacije; smetnje ravnoteže su među češćima.

Dodatna zabrinutost i fizička nestabilnost lako pogoršavaju psihičko stanje te se mogu javiti i pravi napadaji panike, posebno na nepoznatim mjestima ili širokim otvorenim prostorima te u situacijama pojačanog stresa.