Kako smanjiti suhoću zraka i nosne sluznice u sezoni grijanja

S dolaskom hladnih dana počela je i sezona grijanja, a podizanjem temperature zraka, neovisno o načinu grijanja (peći na drva ili pelete, plinske peći, sustavi centralnog grijanja i dr.), smanjuje se relativna vlažnost, pa se osjeća suhoća zraka u prostoriji.

Toplina radijatora ili drugih uređaja ugodno će zagrijati prostore, no dosta će isušiti zrak, a to može prouzročiti različite zdravstvene tegobe.

Zdravstvene posljedice suhoće zraka

Suhoća će biti vidljiva na koži, pa će biti potrebno koristiti mlijeko za tijelo (najbolje nanositi odmah poslije tuširanja na još vlažnu kožu) kako bi se koži vratila vlažnost i elasticitet. Problem suhoće kože je više estetske prirode, no kod osjetljive kože može doći i do oštećenja.

Veći su problem posljedice suhog zraka na dišnom sustavu. Disanje započinje u nosu, organu s više važnih funkcija – priprema i provođenje udahnutog zraka do ostalih dijelova dišnog sustava, omogućavanje osjeta mirisa, davanje rezonancije glasu i oblikovanje govora. Prolaskom kroz nos osigurava se da do pluća stigne ovlažen, zagrijan i pročišćen zrak, stoga je izuzetno važno da sluznica nosa bude zdrava. Oštećenje sluznice može nastati zbog vanjskih utjecaja kao što su onečišćen zrak, alergeni, pad imuniteta, ali i suhoća zraka uslijed grijanja.

Vlažna sluznica usta i nosa su prirodna barijera ulasku mikroorganizama u tijelo; ako su sluznice suhe, opada njihovo zaštitno djelovanje i više smo izloženi virusnim i bakterijskim uzročnicima nego inače. Udisanje suhog zraka posebno je neugodno za one koji imaju probleme s dišnim sustavom – može doći do kašlja, pogoršanja simptoma astme i kroničnog bronhitisa, kao i do dehidracije, osobito starijih osoba ako ne uzimaju tekućinu u dovoljnim količinama. I pretjerana uporaba kapi za nos (nazalni dekongestivi) koji se koriste kod prehlade, ima za nuspojavu pojačanu suhoću nosne sluznice, zato se i savjetuje njihovo korištenje do najviše tjedan dana.

Mjere samopomoći

Kako bismo osigurali dovoljnu vlažnost svih sluznica, pa tako i nosne, potrebno je unositi dovoljnu količinu tekućine.

Sluznicu nosa poželjno je vlažiti fiziološkom otopinom ili pripravcima sterilne morske vode, u koje se često dodaju sastojci poput dekspantenola, hijaluronata ili minerala (npr. bakar, mangan). Ti sastojci dodatno pridonose vlaženju te štite i potiču obnovu sluznice.

Na tržištu postoje i masti/gelovi za nos koji vlaže nosnu sluznicu, olakšavaju disanje te sprječavaju razmnožavanje patogenih organizama koji bi mogli izazvati infekciju.

Rješenja za suhi zrak u domu

Za sprječavanje suhog zraka u prostorijama postoje posebni ovlaživači, no možemo primijeniti i puno jednostavnije i jeftinije metode.

Prostorije u kojima boravimo trebalo bi povremeno kratkotrajno prozračivati.

Na radijator možemo postaviti mokre ručnike, plahte ili, još bolje, posude većih površina napunjene vodom uz dodatak nekoliko kapi eteričnog ulja. Isparavanje vode podići će vlažnost zraka, dok će eterična ulja koja, osim ugodnog mirisa, imaju i antivirusna svojstva, pogodno djelovati na dišne puteve.

Treba izbjegavati dugotrajno tuširanje i previše toplu vodu jer (pogotovo u kombinaciji sa sapunima) još više isušuju kožu.

Držanje biljaka unutar zatvorenog prostora također na prirodan način povećava vlažnost prostorija.

Ako je moguće stalak za sušenje rublja staviti što bliže radijatorima, voda iz mokrog rublja će isparavati i održavati vlagu u zraku.

I lonac vode u kojem se kuha voda s korama naranče ili limuna povećat će vlažnost zraka u prostoriji, uz ugodan miris citrusa.