Zaštitu od velikih vrućina treba shvatiti ozbiljno! Donosimo korisne savjete

Zbog klimatskih promjena problem visokih temperatura sve je izraženiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, raste i broj osoba koje su im izložene – od 2000. do 2016. godine taj je broj povećan za oko 125 milijuna. Takva situacija dovodi do povećanja smrtnosti te se navodi da je 2003. godine u Europi 70.000 ljudi umrlo zbog ekstremnih vrućina.

Istodobno je u Arizoni  umrlo „samo“ 350 ljudi premda je temperatura zraka u toj državi viša, a i takve temperature traju mnogo dulje. Jedno od objašnjenja znanstvenika jest da u Arizoni 95% stanovništva koristi klima-uređaje, što je mnogo više nego kod Europljana. Od lipnja do kolovoza 2010. u Rusiji je pak umrlo oko 56.000 ljudi zbog ekstremnih vrućina. Nažalost, većina tih smrti mogla se predvidjeti i prevenirati.

Tijekom 21. stoljeća došlo je do porasta globalne temperature te intenzivnije pojave toplinskih valova. Produljena razdoblja visoke dnevne, ali, nažalost, i noćne temperature dovode do nakupljanja fiziološkog stresa u ljudskom organizmu. Posebice su ugrožene osobe s kroničnim nezaraznim bolestima (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bolesti bubrega). Osim toga, vrućine dovode do smanjenja produktivnosti na poslu, a zdravstveni je sustav posebno ugrožen zbog povećanja broja intervencija, posebice hitnih.

Preopterećenost „ljudskog stroja“

Najugroženije osobe pri porastu temperature zraka su, uz kronične bolesnike, trudnice, djeca, stariji ljudi, beskućnici, siromašni, izbjeglice, sportaši i radnici koji rade na otvorenom, ali i vozači vozila koja nemaju klimu (ili je ne uključe).

Ljudski organizam je fino reguliran stroj koji funkcionira dok ga ne opteretimo ekstremnim uvjetima. Kad ga preopteretimo (vrućinom, hladnoćom, prejedanjem, gladovanjem, ekstremnim tjelesnim naporima), dolazi do njegova bržeg ili sporijeg urušavanja. Primijećeno je da do poremećaja zdravlja zbog visokih temperatura najčešće dolazi tijekom prvih dana porasta te se s vremenom broj intervencija zdravstvene službe smanjuje. Zašto je tako, još nije jasno. Vjerojatno većina nas i dalje na vlastitom organizmu mora iskusiti da nije pametno prkositi visokim vanjskim temperaturama.

Najgore je što do poremećaja organizma dolazi vrlo brzo, u nekoliko minuta ili sati, osobito kod ugroženih osoba, a oporavak ponekad traje nekoliko dana, no do njega, nažalost, ponekad i ne dođe. Kad je povećana vlaga u zraku, organizam je opterećeniji pa je, uz disanje, znojenje jedan od mehanizama obrane tijela od visoke temperature. Ako je povišena vlažnost zraka, znojenje se smanjuje pa se smanjuje i obrana organizma od visoke temperature.

Mjere prevencije

U zatvorenim prostorima

Važno je održavati dnevnu temperaturu do 32, a noćnu do 24 stupnja. Ako imate klimu, pazite da je ne stavite na prenisku temperaturu (jednako vrijedi i u automobilima) jer je tada izlazak na otvoreno velik šok za organizam. Tijekom noći i ranih jutarnjih sati držite otvorene prozore i balkonska vrata. Nakon 10 sati sve zatvorite i zamračite prostorije.

U danima velikih vrućina ne morate imati kuhani ručak uz obaveznu juhu. Naprotiv, mnogo je zdravije jesti hladne juhe kao što je gazpacho i salatu, primjerice, sa sirom. Od pića konzumirajte samo vodu ili limunadu koja nije jako zaslađena. Hladni čaj je također poželjan. Izbjegavajte gazirana, slatka i alkoholna pića. Kavu i jake čajeve koristite umjereno. Ako se više znojite, koristite više tekućine. Ako ste vrlo zaposleni ili ste starija osoba, stavite vodu pokraj sebe (npr. jednu litru) i čim je potrošite, ponovno natočite. To vam može biti podsjetnik da tekućinu morate uzimati redovito.

Na otvorenom

Kad izlazite obucite laganu, svijetlu i odjeću od prirodnih materijala koja omogućava isparavanje znoja. Češće se tuširajte i koristite dezodorans. Ponesite sa sobom vodu za piće. Držite se hlada i pokušajte sve poslove obaviti do 10 sati ili nakon 18 sati. Ni slučajno ne ostavljajte živa bića u automobilu parkiranom na suncu. Smrt kod djeteta može nastupiti i za pola sata. Nosite šešire ili kape. I nemojte se zaboraviti namazati kremom za sunčanje kad god izlazite jer uvijek i bilo gdje možete izgorjeti.

Apeliramo na poslodavce da organiziraju posao na otvorenom tako da radnici ne rade u vrijeme najvećih vrućina. Držite li se savjeta, pomoći ćete i zdravstvenom osoblju jer i njihovi organizmi jednako reagiraju na visoke temperature. Osobito je teško zaposlenicima hitne pomoći, ali i policajcima i vatrogascima. Dogodi li se da ste u blizini osobe koja je doživjela sunčanicu ili toplotni udar, važno je smjestiti je u hladno okruženje, dati joj tekućinu te zvati hitnu medicinsku pomoć.