Kako osvijetliti zdravlje: današnje su generacije gladne prirodnog svjetla

Kada je riječ o podizanju imuniteta, obično se preporučuju prirodna prehrana, tjelovježba i razni pripravci namijenjeni osnaživanju organizma. No, često nismo svjesni da je za imunitet ključan i bioritam.

Ritam budnosti i spavanja

Glavni pokretač imunosnog sustava i svih ostalih tjelesnih funkcija jest cirkadijalni ili cirkadijski ritam. On se ravna prema izmjenama dana i noći. U mozgu se nalaze žlijezde koje ovisno o svjetlosti i tami reguliraju procese u organizmu. Svjetlost je povezana s budnošću i aktivnošću, a mrak sa spavanjem i regeneracijom.

Upravo noću luči se melatonin, glavni regenerativni hormon i najjači antioksidans u tijelu, kao i hormon rasta koji je također bitan za regeneraciju. Ti procesi nesmetano će se odvijati samo ako spavamo kada prirodno nastupi tama.

Danju pak treba čim više boraviti na prirodnoj svjetlosti jer ona, među ostalim, aktivira metabolizam, cirkulaciju, proizvodnju hranjivih tvari poput vitamina (počevši od vitamina D), kao i proizvodnju brojnih hormona, uključujući serotonin koji je važan za raspoloženje, ali i za miran san.

Maliluminacija: glad za svjetlom

No, svakodnevica nam je često u neskladu s bioritmom. Mnogi premalo spavaju te provode većinu vremena u zatvorenim prostorima s umjetnom rasvjetom. Dr. Jacob Liberman, jedan od najpoznatijih svjetskih istraživača utjecaja svjetlosti na zdravlje, kaže da zbog takvog načina života sve više ljudi pati od maliluminacije, odnosno gladi za svjetlom.

Prema dostupnim podacima, taj je pojam pedesetih godina prošlog stoljeća osmislio američki znanstvenik i fotograf John Nash Ott, usporedivši maliluminaciju s malnutricijom, odnosno pothranjenošću. U nizu istraživanja dokazao je da česta izloženost umjetnoj rasvjeti uzrokuje poremećaje raspoloženja, pamćenja i imuniteta, tvrdeći da to može dovesti do srčanog i moždanog udara te nastanka karcinoma.

Naglašavao je da samo prirodna svjetlost sadrži takozvani puni, široki spektar različitih frekvencija odnosno zračenja te da je upravo njihova sinergija ključna za zdravlje.

Pravila „prehrane“ svjetlom

Preporučivao je da tijekom cijele godine treba čim više biti vani te da bismo prirodnu svjetlost trebali „propustiti“ u organizam ne samo kroz kožu, nego i kroz oči jer tako dolazi do mozga, podržavajući naš biološki sat.

I dr. Jacob Liberman smatra da nam sunce mora „ući“ u tijelo.

„Naravno da je opravdano nositi sunčane naočale i kreme sa zaštitnim faktorima kada je sunčevo zračenje vrlo jako. Ali inače treba dopustiti da ono dođe do kože (tako se stvara vitamin D) i očiju jer je to bitno za očuvanje vida. Primjerice, djeca koja svakodnevno borave vani nekoliko sati, znatno rjeđe su kratkovidna od djece koja su pretežno u zatvorenim prostorima s umjetnom rasvjetom“, napisao je Liberman.

Štetnost plavog svjetla

U današnje vrijeme posebno se upozorava na štetnost plavog svjetla, poznatog i kao HEV (high-energy visible light – visokoenergetska vidljiva svjetlost). U prirodi je HEV dio sunčanog spektra, no sve smo izloženiji umjetnim izvorima plavog svjetla. Njime zrače fluorescentne, štedne i LED žarulje odnosno diode te ekrani televizora, računala, mobitela…

U više od stotinu istraživanja o utjecaju električne rasvjete na cirkadijski ritam, koja su provedena širom svijeta i objavljena na znanstvenoj platformi PubMed, navedeno je da izvori plave svjetlosti mogu uzrokovati poremećaje spavanja i raspoloženja, tjeskobu, glavobolju i kronični umor. Također se navodi da umjetno plavo svjetlo oštećuje vid, uzrokuje poremećaje hormonalnog i imunosustava, potiče debljanje i prerano starenje te povećava rizik od srčanožilnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze i raka.

Kako smanjiti utjecaj umjetne rasvjete  

• Izađite van na prirodnu svjetlost kad god možete, bez obzira na vremenske prilike. Organizam „upija“ sunce i kad je oblačno.
• Pustite sunce u svoj dom kroz prozore koliko god je moguće.
• Potaknite djecu da se igraju vani te ograničite vrijeme koje provode pred ekranima.
• Birajte rasvjetu u toplim, žućkastim nijansama, a izbjegavajte onu koja je „hladno“ i intenzivno bijela jer to je pokazatelj da isijava puno plave svjetlosti.
• U spavaćoj sobi nemojte držati televizor i digitalne uređaje. Spavajte u potpuno zamračenom prostoru.
• Nastojte provoditi što manje vremena uz ekrane te na njih instalirajte filtre za smanjenje plavog zračenja ili nabavite uređaje čiji ekrani već imaju smanjenu količinu plave svjetlosti. Tijekom rada na računalu zaštitite oči naočalama koje blokiraju plavu svjetlost.