Kako i zašto povećati niske razine „dobrog“ HDL-kolesterola

Povišene vrijednosti ukupnog kolesterola mehanizmom ubrzane ateroskleroze razmjerne su povećanom kardiovaskularnom riziku. Većina kolesterola krvlju se prenosi LDL česticama, pa je u kontekstu drugih rizičnih čimbenika i povećanog kardiovaskularnog rizika, upravo taj „zločesti kolesterol“ u glavnom fokusu. No postoji i „dobar“ HDL kolesterol. Koja bi bila njegova uloga i kakve su posljedice sniženih vrijednosti HDL kolesterola?

HDL-kolesterol

HDL su najmanje i najgušće lipoproteinske čestice jer sadržavaju najviše bjelančevina. Većinom su te bjelančevine apoproteini tipa 1 i 2. HDL čestice nastaju u jetri i u tankom crijevu. Njihova zaštitna uloga sastoji se u povratnom prijenosu kolesterola s izravnim protuaterosklerotskim učinkom. Naime, provodeći povratni prijenos kolesterola, one sprječavaju nakupljanja viška kolesterola u perifernim tkivima. Mehanizam povratnog prijenosa kolesterola označava povratak kolesterola na mjesto sinteze, u jetru. U jetri se daljnjom modifikacijom pretvara u oblik pogodniji za prijenos kolesterola iz perifernih tkiva i u lipoproteine koji sadržavaju apoprotein B, osobito IDL i LDL koji imaju proaterogena svojstva.

Osim povratnog prijenosa kolesterola, povoljni protuaterosklerotski učinci HDL-a objašnjavaju se protuoksidacijskim i protuupalnim djelovanjem. Protuoksidacijsko djelovanje odnosi se na uklanjanje oksidiranih lipida iz LDL-čestice, a protuupalno na kočenju stvaranja toksičnih oksidiranih lipidnih čestica. Oštećenja endotela krvnih žila ubrzava aterosklerotske procese i omogućuje stvaranje ugruška na mjestu oštećenja. HDL nizom još uvijek ne do kraja razjašnjenih mehanizama čuva integritet endotela krvnih žila.

Učestalost sniženog HDL-kolesterola i kako ga liječiti?

Prve epidemiološke studije koje su ustanovile njihove povoljne učinke provedene su 70-ih godina 20. stoljeća, a prva među njima je poznata Framinghamska studija. Te su studije također ukazale na povezanost povišenih vrijednosti masnoća s kardiovaskularnim rizicima, a napose sniženi kolesterol, koji je označen kao nezavisni rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti.

Procjenjuje se da je prevalencija sniženog HDL-kolesterola u muškaraca čak 35%, a kod žena 15%. Njih gotovo dvije trećine (63%) ima snižene vrijednosti HDL-a kod ustanovljene koronarne bolesti srca. 

Prvi korak u liječenju su nefarmakološke mjere. Potrebna je promjena nezdravog načina života kroz pojačanu tjelesnu aktivnost u vidu redovite aerobne tjelovježbe, kao i prestanak pušenja. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine se nakon nekog vremena postiže porast HDL kolesterola. Jednako važan korak je i promjena prehrane. Takozvanom mediteranskom prehranom koja je obogaćena jednostruko nezasićenim masnim kiselinama također se doprinosi značajnom porastu HDL-kolesterola. I umjerena konzumacija alkohola dovodi do porasta HDL-a, ali prekomjerna konzumacija ima suprotan učinak.

Statini su skupina lijekova najviše upotrebljavanih za hiperkolesterolemiju. U sklopu njihova učinka zabilježen je tek manji porast HDL-a, za nekih 5 do 10%, stoga najčešće nisu dovoljni za primjeren odgovor u vidu porasta HDL-a. Druga skupina lijekova, imenom fibrati, pokazali su se učinkovitijima za povišenje HDL-kolesterola uz istovremeno značajno sniženje triglicerida te nešto manje izraženo sniženje LDL-a. Više opsežnih istraživanja potvrdilo je niz kardioprotektivnih učinaka posljedično primjeni hipolipemika, a najpovoljnijom kombinacijom pokazali su se statini i fenofibrati. Ti učinci su još i izraženiji ako su od komorbiditeta prisutni i šećerna bolest te metabolički sindrom.

Zaključno

Kardiovaskularne bolesti i danas su uzrokom svakog drugog smrtnog ishoda u zemljama razvijenog svijeta. Zbog poboljšanja trenutno nepovoljne epidemiološke slike potreban je sveobuhvatan pristup djelovanja, a čak većim dijelom je odgovornost na svakome od nas. Neobično je važno voditi aktivan život uz dovoljno tjelesne aktivnosti, unositi zdravu i uravnoteženu prehranu te kontrolirati tjelesnu težinu. Uz nefarmakološke mjere liječenja, danas nam je na raspolaganju niz jako dobrih lijekova, među kojima izdvajam statine i fibrate, s kojima će se u većini slučajeva postići optimalna kontrola lipidograma i samim time značajno smanjiti rizici za obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. 

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.