Kako hormoni utječu na raspoloženje i mentalno zdravlje

Naše svakodnevne aktivnosti, ponašanje, emocionalno izražavanje, kao i načini kako reagiramo na vanjske utjecaje su u svakom slučaju uvjetovani djelovanjem hormona. Složeni procesi u tijelu dovode do određenih promjena u raspoloženju ili utječu na mentalno stanje pojedinca. To je rezultat složenih obostranih interakcija između središnjeg živčanog i endokrinog sustava. Aktivnošću mozga putem hipotalamusa dolazi do lučenja mnogih hormona, a hormoni pak na više načina utječu na rad i aktivnost živčanog sustava utječući time na naše kognitivne funkcije, emocije, ponašanje, osobnost, raspoloženje i druge ljudske karakteristike.

Ne manje izražen utjecaj hormona vidljiv je i u stvaranju interakcija među ljudima kroz zaljubljivanje i pronalaženje partnera, što se povezuje s međudjelovanjem endorfina, fenilalanina i noradrenalina. Njihovom aktivnošću u složenim međudjelovanjima s nizom drugih hormona i neurotransmitera, uvjetuje i druge oblike seksualne interakcije, uključivo i niz seksualnih devijacija.

Dopamin: hormon kojim ispunjavamo ciljeve

Hormon dopamin se još naziva i hormonom nagrade. Jedan je od ključnih preduvjeta za ispunjenje naših kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Njegovom aktivnošću moduliraju se naše emocije, motivacija, misao i osjećaj užitka.

Njegovu aktivnost, primjerice možemo osjetiti kada nas obuzme osjećaj zadovoljstva kad jedemo omiljeno jelo ili kad križamo ispunjene zadatke sa zadanog popisa. Nedostatak dopamina povezan je s osjećajem tuge, nesanice, bezvoljnosti, gubitka apetita, majka seksualne želje, pojačanom željom za kofeinom ili nikotinom.

Serotonin: stabilizator raspoloženja

Važno je spomenuti utjecaj neurotransmiter serotonin kojeg ponekad znamo nazivati stabilizatorom raspoloženja.

Utječe na niz funkcija poput raspoloženja, sna, pamćenja, učenja, ljubavi, apetita ili, točnije, osjećaja gladi i sitosti. Manjak serotonina je povezan s depresivnim stanjima, nerijetko i probavnim smetnjama.

Oksitocin: hormon povezivanja

Nakon što se sintetizira u hipotalamusu, oksitocin utječe na široki spektar našeg ponašanja. Uvjetuje ljudsko povezivanje, međusobni osjećaj povjerenja i odanosti. Djelujući preko hipotalamusa i amigdale utječe na izražavanje emocija kroz ljubavne odnose i druge oblike iskazivanja ljubavi. Utjecaj oksitocina smatra se ključnim u procesu emocionalnog povezivanja majke i djeteta nedugo nakon poroda. Aktivnost oksitocina također je izražena tijekom ljubljenja, maženja i seksa.

Pojačano izlučivanje oksitocina prisutno je u nekim uobičajenim oblicima socijalnog kontakta, kao što su, primjerice, grupni treninzi ili trčanje s prijateljima. Manjak oksitocina prisutan je kod osoba koje češće provode vrijeme u osami, teže ostvaruju socijalne kontakte i teže se uklapaju u timove.

Endorfin: čini nas izdržljivima

Endorfin je poznat i kao prirodni analgetik, snage djelovanja poput opioidnih analgetika. Njegova kemijska struktura slična je strukturi supstanci poput heroina, morfija, opijuma. Pojačano se luči u aktivnostima poput napornog tjelesnog rada, seksa i orgazma.

U interakciji s dopaminom pojačava motivaciju u umjetničkom izražavanju poput stvaranja glazbe. Sa serotoninom utječe na ukupno raspoloženje, razinu umora, kao i na otpornost na bol. Zbog utjecaja endorfina, u stanju akutnog stresa su osjećaj i percepcija boli značajno manje izraženi.

Hormoni štitnjače: sporost ili ubrzanost

Funkcionalni poremećaji štitnjače među svojim djelovanjima utječu i na promjene raspoloženja i mentalnog stanja osobe. Usporen rad štitnjače (hipotireoza) povezan je s osjećajem kroničnog umora, letargije, sniženog raspoloženja i različitih stupnjeva depresije.

Naprotiv, ubrzani rad štitnjače (hipertireoza) povezan je s neurotskim i psihotičnim promjenama, ali do tih razmjera manifestacije hipertireoze obično dolazi kod težih oblika bolesti te nakon njihova duljeg trajanja.

Spolni hormoni: kormilari mentalnog zdravlja

S obzirom na dinamičnost svog djelovanja, do promjena ravnoteže spolnih hormona dolazi u stanjima poput trudnoće, postmenopauze, predmenstrualnog sindroma (PMS) ili u nekim patološkim stanjima poput sindroma policističnih jajnika ili postporođajne depresije.

U podlozi svih stanja su fluktuacije estrogena i progesterona, nerijetko u kombinaciji s nekim od vanjskih utjecaja, poput loših međupartnerskih odnosa, neodgovarajuće podrške, kao i već od ranije prisutnog depresivnog stanja ili drugog psihijatrijskog stanja.

Zaključno

Našu ukupnu sliku prema vanjskom svijetu dobrim dijelom oblikuju naši hormoni. Utječu na naše svakodnevne aktivnosti, ponašanje, način izražavanja emocija te su rezultat interakcije endokrinog i živčanog sustava.

Osim što svojim djelovanjem utječu na sveukupne „više” funkcije, isto tako različiti poremećaji ravnoteže uvjetuju širok spektar poremećaja raspoloženja i ponašanja, uz različite stupnjeve poremećaja mentalnog zdravlja pojedinca. Općenito, liječenje je tim efikasnije ako se definira jasan uzrok (bolesti štitnjače), ali nerijetko je u liječenju potrebna suradnja endokrinologa, ginekologa, psihologa i/ili psihijatra.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.