Jesu li grijani duhanski proizvodi doista manje štetni od „običnih“ cigareta?

U zadnjih nekoliko godina zamjetan je porast u popularnosti i uporabe uređaja za grijanje duhana, odnosno grijanih duhanskih proizvoda (engleski heat-not-burn tobacco products ili heated tobacco products, u literaturi često skraćeno kao HTP). Radi se o elektroničkim uređajima koji, prema tvrdnjama proizvođača, griju duhan umjesto da uzrokuju njegovo izgaranje i tako korisniku dostavljaju aerosol u kojem je prisutno manje toksikanata nego u dimu obične cigarete.

Je li ova tvrdnja istinita, i kolika je šteta dima grijanog duhana u odnosu na dim duhana koji izgara?

Kako funkcioniraju?

Iako je ideja o dostavi nikotina iz duhana uz ograničenu dostavu ugljičnog monoksida i katrana prilično stara, ovakvi uređaji za grijanje na tržištu pojavili su se tek sredinom prošlog desetljeća. Dok paljenje običnih cigareta obično rezultira temperaturama iznad 600°C, grijanje duhana u ovakvim uređajima postiže temperature oko 350°C. Ove uređaje treba razlikovati od elektroničkih cigareta (kolokvijalno vapeova), koji ne dostavljaju nikotin iz duhana, već uparavaju nikotin suspendiran u humektansima.

Na tržištu je prisutno nekoliko takvih uređaja. Uključuju punjač, držač i umetke. Duhanski umetak se u držaču grije preko elektronički kontroliranog grijaćeg elementa.

Prema podacima iz 2021., u Europskoj uniji je 6,5% posto ljudi bar jednom koristilo neki grijani duhanski proizvod, 1,3% ih koristi trenutno, a 0,7% ih koristi svakodnevno. Svaki od navedenih postotaka je u porastu, a najčešći razlozi za uporabu koje korisnici navode su percepcija da su grijani duhanski proizvodi manje štetni od cigareta (37,5% ispitanika), činjenica da ih koriste prijatelji (28.4%), te želja za smanjenjem ili prestankom pušenja (28,2%).

Usporedba s cigaretama

Općenito, bitno je znati da nema puno znanstvene literature koja je istraživala zdravstvene posljedice i utjecaj grijanih duhanskih proizvoda (HTP-ova), bilo kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno. Također, većinu radova o HTP-ovima publicirala je ili financirala duhanska industrija, što upućuje na potrebu za većim brojem neovisnih studija.

U dimu običnih cigareta identificirano je više od 7000 kemikalija, od kojih se otprilike 100 do 250, ovisno o izvoru, navode kao štetne ili potencijalno štetne supstance. Toksikološki su posebno značajni policiklički aromatski ugljikovodici (npr. benzopiren), nitrozamini (NNK, NNN), aldehidi (akrolein, formaldehid), ugljikov monoksid, cijanovodik, dušikovi oksidi, benzen, toluen, fenoli, aromatski amini, te radioaktivni izotop polonij-210. Korištenje duhana vodeći je svjetski uzrok izbježive smrti (engl. cause of preventable death). Pušenje je veliki rizični čimbenik za pneumoniju, srčani udar, moždani udar, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), rak pluća, rak grla i usta, rak mokraćnog mjehura, rak gušterače te hipertenziju i perifernu arterijsku bolest, među ostalim. 

Kad se sve zbroji i oduzme, studije (uključujući i neovisne i one povezane s proizvođačima) su došle do nekoliko zaključaka.

• Aerosol HTP-ova, u usporedbi s dimom cigareta, ima manje nikotina.
• Što se tiče suprimiranja potrebe za pušenjem, HTP-ovi su je smanjili koliko i cigarete, no ispitanici su kompenzatorno povećali broj iskorištenih duhanskih umetaka (količinski su ih više popušili nego ispitanici u grupi koja je pušila cigarete).
• Također, ispitanici su izvijestili kako je korištenje grijanih duhanskih proizvoda manje zadovoljavajuće i nagrađujuće u odnosu na korištenje cigareta.

Problemi sa studijama

Nekoliko istraživanja pokazalo je značajno smanjenje izloženosti ugljičnom monoksidu, katranu i ostalim štetnim i potencijalno štetnim tvarima u duhanskom dimu. Međutim, postoji nekoliko ograničenja što se tiče tumačenja ovog podatka kao definitivnog dokaza da su grijani duhanski proizvodi manje štetni od cigareta.

Prvo, riječ je mahom o studijama koje financira duhanska industrija. To čini pristranost u prikupljanju, analizi i interpretaciji podataka mogućom pojavom. Nekoliko istraživača koji su radili na istraživanjima grijanih duhanskih proizvoda u duhanskim kompanijama, medijima su ukazali na nedostatke i upitnu kvalitetu provođenih studija. Primjerice, podaci u studijama kojima proizvođači potkrepljuju pozitivne tvrdnje o HTP-ovima, obično analiziraju samo 40 od 93 tvari koje FDA klasificira štetnima ili potencijalno štetnima. Za velik broj tih tvari koje su izostavljene iz podataka koje predstavlja proizvođač, utvrđeno je da su prisutne u većoj koncentraciji u pari iz HTP-ova nego u dimu cigareta. Takve su tvari, značajne toksičnosti, α,β-nezasićeni karbonilni spojevi (2-ciklopenten-1,4-dion), 1,2-dikarbonilni spojevi (1,2-cikloheksandion), furani i epoksidi.

Također, nije stvar u tome da je baš izgaranje duhana ta činjenica koja ga čini opasnim i kancerogenim. Tijekom procesa grijanja događaju se pirolitički procesi, koji također mogu rezultirati proizvodnjom kancerogenih tvari i to čak drugačijih od onih koje nastaju tijekom „klasičnog“ pušenja. Potrebno je detaljno identificirati i odrediti takve tvari, koje mogu potjecati i od aditiva, drugačijih od onih u običnim cigaretama. Jedna analiza podataka iz kliničkih studija koje je proveo proizvođač, pokazala je hepatotoksične učinke prelaska na HTP-ove, što je učinak koji se obično ne viđa kod običnih cigareta.

Kratkoročni i dugoročni učinci

I ako grijani duhanski proizvod uistinu stvara manje toksikanata, moguće je da ta razlika nije biološki značajna. Akutni učinak korištenja HTP-ova sličan je i usporediv s akutnim učinkom korištenja cigareta.

Prema jednoj američkoj kohortnoj studiji, samo za jedan od 24 praćena biomarkera zabilježeno je poboljšanje. Nema značajnih razlika u brzini otkucaja srca, krvnom tlaku i oksidativnom stresu kad se usporede korisnici samo HTP-ova i korisnici cigareta. Funkcija vaskularnog endotela također je približno podjednako narušena. Osobe koje cigarete zamijene HTP-ovima ne pokazuju poboljšanje u plućnoj funkciji ili upalnim procesima u plućima. Što se dugotrajnih učinaka tiče, neovisne analize industrijskih podataka iz kliničkih ispitivanja utvrdile su da HTP-ovi ne smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a).

Važno je imati na umu i da meta marketinga grijanih duhanskih proizvoda nisu samo postojeći pušači, nego i ljudi koji ne puše, posebice mladi. U Italiji, primjerice, 45% pušača HTP-ova prije nije pušilo cigarete. Vrijedi istaknuti da zdravstvene organizacije diljem svijeta, uključujući WHO, FDA, CDC i EMA-u ističu da je potrebno još istraživanja da se razumiju kratkoročni i dugoročni učinci grijanih duhanskih proizvoda, da nije utvrđeno da pomažu pušačima u prestanku pušenja, da je uporaba svakog duhanskog proizvoda štetna te da osobe koje nikad nisu koristile duhanske proizvode nikako ne bi trebale početi pušiti. Uostalom, i sam nikotin izaziva snažnu ovisnost, te može naštetiti adolescentskom mozgu i fetusu tijekom trudnoće. Neke su države, poput Finske, Australije, Singapura, grijane duhanske proizvode zabranile.

Ključan idući korak je provesti i analizirati velik broj neovisnih istraživanja. Dotad je važno znati da znanstvenih podataka nema dovoljno, a ovi koji postoje nisu dovoljni da bi se moglo zaključiti da su grijani duhanski proizvodi (i na koji način) sigurniji za zdravlje od cigareta.

Izvor: https://recipe-cpsa.com/grijani-duhanski-proizvodi-jesu-li-manje-stetni-od-cigareta/