Jeste li danas popili dovoljno vode? Dehidracija je moguća i zimi

U hladnom dijelu godine manje se znojimo, pa tako rjeđe osjećamo potrebu za tekućinom. Stoga i ne čudi da je mnogi s lakoćom – zaborave. Pa ipak, znojimo se i zimi jer su prostori u kojima boravimo nerijetko pregrijani. Tijelo također gubi tekućinu i tijekom izlaska na hladnoću, zbog nastojanja da održi svoju optimalnu temperaturu. S druge strane, tu su i treninzi na otvorenom koji će vas itekako zagrijati, iako će se puno rjeđe dogoditi da sportaš ili rekreativac ne misli o nadoknadi tekućine.

Važnost vode za naše zdravlje

Čak i kratkotrajna dehidracija može otežati rad organa te uzrokovati pad energije. Oni koji običavaju piti malo vode, dugoročno imaju veći rizik od obolijevanja, odnosno da budu podložniji bolestima, počevši od bolesti mokraćnog i probavnog sustava, pa sve do srčanih tegoba i poremećaja mentalnih funkcija.

Vodu često shvaćamo olako, nesvjesni da baš svaka naša stanica zahtijeva redovito „navodnjavanje“ kako bi se u organizmu mogli uravnoteženo odvijati mnogobrojni procesi izgradnje i razgradnje.

Također, mnogi nisu svjesni da se pri uzimanju tekućine ne možemo pouzdati samo u osjećaj žeđi. Kada ožednimo, to znači da već jesmo dehidrirani i da tijelu smeta takva iscrpljenost. Stoga se preporučuje piti vodu u manjim količinama tijekom cijelog dana, a ne čekati da nas žeđ podsjeti da smo „presušili“.

Simptomi dehidracije

Osim žeđi, postoji niz drugih znakova upozorenja, ali koje obično ne povezujemo s dehidracijom. Glavobolja, umor, letargija i dekoncentracija među najčešćim su simptomima nedovoljnog unosa vode. Njezino pomanjkanje može biti praćeno i zatvorom (konstipacijom), niskim krvnim tlakom te grčevima u mišićima. Također su i suha koža, suhoća u ustima te neugodan zadah mogući pokazatelji dehidracije, kao i rjeđa potreba za mokrenjem, neugodan miris te tamnija boja urina. Signal povećane potrebe za vodom može biti i – osjećaj gladi, jer je uslijed dehidracije otežana raspodjela zaliha energije u tijelu.

Koliko tekućine nam je potrebno i što piti?

Zdravstvena je preporuka da bismo svakodnevno trebali unijeti 0,3 decilitra tekućine po kilogramu tjelesne mase. Prema tome, odrasloj osobi potrebno je barem 1,5 do 2 litre vode dnevno.

Poželjni su i biljni čajevi te svježe iscijeđeni sokovi (ali bez dodanog šećera). Općenito treba izbjegavati zaslađene napitke, među kojima su i kupovne aromatizirane vode. One, doduše, sadrže manje šećera od uobičajenih gaziranih pića i sokova, ali ipak ta količina šećera nije zanemariva. Vodu možete sami aromatizirati na zdraviji način tako da u nju dodate kriške svježeg voća i(li) povrća te začinsko bilje poput, primjerice, mente i matičnjaka.

Ubrajate li kavu u svoj unos tekućine, znajte da ona pritom ima i suprotan učinak jer kofein ustvari potiče dehidraciju.

Na ukusan način možete se hidrirati juhom, ali pripravljenom od prirodnih sastojaka i blago začinjenom. Instant juhe nisu poželjan izbor jer većina njih sadrži znatne količine soli i konzervansa, a nerijetko sadrže i šećer.

Unos tekućine možete obogatiti putem prehrane i raznovrsnim svježim voćem i povrćem, jer mnoge biljne namirnice sadrže visok udio vode.

Kako kontrolirati unos vode

No, sama voda svakako bi trebala biti glavni izvor hidracije. Da biste lakše stekli naviku cjelodnevnog uzimanja tekućine, uvijek imajte pri ruci čašu ili bocu s vodom.

U užurbanoj svakidašnjici izvrsno pomažu takozvane pametne boce za vodu koje su ujedno sofisticirani uređaji, bežično povezani s mobilnom aplikacijom za praćenje hidracije. Takvi „gadgeti“ pomažu u izračunavanju potrebnog unosa vode, bilježe koliko pijete i podsjećaju da stalno ostanete hidrirani.