Jako je važno usporiti sa zalogajima!

U današnjem užurbanom svijetu, ljudi često jedu brzo, a našem mozgu treba vremena da obradi signale sitosti; točnije, može proći do 20 minuta kako biste shvatili da ste siti.

Rizik od prejedanja i pretilosti

Kada jedete brzo, daleko lakše ćete pojesti puno više hrane nego što je vašem tijelu stvarno potrebno. S vremenom, prekomjerni unos kalorija može dovesti do debljanja. Jedna je studija na djeci pokazala da se je 60% onih koji su brzo jeli, ujedno i prejedalo. Oni koji brzo jedu također su imali tri puta veću vjerojatnost da će imati prekomjernu težinu.

Brzo jedenje je, dakle, povezano i s povišenim rizikom od pretilosti koja predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu. To je složena bolest koja nije uzrokovana samo lošom prehranom, neaktivnošću ili nedostatkom volje. Zapravo, u igri su komplicirani čimbenici okoliša i načina života.

Na primjer, brzo jedenje proučavano je kao potencijalni faktor rizika za prekomjernu težinu i pretilost. Nedavni je pregled 23 studije otkrio da oni koji brzo jedu imaju približno dvaput veću vjerojatnost da će biti pretili u usporedbi s onima koji jedu sporo.

Ostale tegobe i zdravstveni rizici brzog jedenja

Brzo jedenje ne samo da povećava rizik od prekomjerne težine i pretilosti, već je povezano i s drugim zdravstvenim tegobama:

• Inzulinska rezistencija – prebrzo jedenje povezano je s većim rizikom od inzulinske rezistencije, koju karakterizira visoka razina šećera u krvi i inzulina. To je obilježje dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

• Dijabetes tipa 2 – jedno je istraživanje pokazalo da su oni koji brzo jedu imali 2,5 puta veću vjerojatnost da će oboljeti od dijabetesa tip 2 u usporedbi s onima koji su jeli sporo.
• Metabolički sindrom – brzo jedenje i povezano debljanje mogu povećati rizik od metaboličkog sindroma, skupine čimbenika rizika koji mogu povećati rizik od dijabetesa i srčanih bolesti.
• Loša probava – oni koji brzo jedu obično navode lošu probavu kao posljedicu prebrzog unosa hrane. Uzimanje većih zalogaja i manje žvakanje hrane može utjecati na probavu.
• Manje zadovoljstvo – oni koji brzo jedu skloni su svoje obroke ocijeniti manje ugodnima u usporedbi s onima koji jedu sporo. Ovo možda nije zdravstveni problem sam po sebi, ali je svejedno važan.

Savjeti za „stiskanje kočnice“

S druge strane, sporo jedenje može donijeti razne zdravstvene prednosti. Može povećati razinu hormona sitosti, pomoći vam da se osjećate zadovoljnije te da smanjite unos kalorija. Također poboljšava vašu probavu i uživanje u hrani.

Ako želite jesti sporije, postoji nekoliko tehnika koje biste mogli iskušati.

• Nemojte jesti ispred ekrana. Jedenje ispred TV-a, računala, pametnog telefona ili drugog uređaja, može dovesti do toga da jedete brzo i bez razmišljanja. Također možete izgubiti pojam o količini koju ste pojeli.
• Spustite vilicu između svakog zalogaja, to vam pomaže da usporite i više uživate u svakom zalogaju.
• Nemojte „pregladnjeti“, odnosno izbjegavajte da postanete jako gladni između obroka. Glad vas može natjerati da prebrzo jedete i donosite loše odluke o hrani. Držite zdrave grickalice u blizini kako biste spriječili takve situacije i održali osjećaj sitosti.
• Pijuckajte vodu. Pijenje vode tijekom obroka pomoći će vam da se osjećate siti i potaknuti vas da usporite.
• Temeljito žvačite hranu. Dobro prožvačite hranu prije gutanja. Može vam pomoći brojanje koliko ste puta žvakali svaki zalogaj; pokušajte žvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta.
• Jedite hranu bogatu vlaknima. Hrana bogata vlaknima poput voća i povrća ne samo da je vrlo zasitna, već i treba dosta vremena za žvakanje.

• Uzimajte male zalogaje, to vam pomoći da usporite tempo jedenja i da vaš obrok traje duže.
• Jedite svjesno. Temeljni princip koji stoji iza toga jest obratiti pažnju na hranu koju jedete. Neke od gore navedenih tehnika prakticiraju se u svjesnom jedenju.

Kao i sve nove navike, polagano jedenje zahtijeva praksu i strpljenje. Započnite samo s jednim od navedenih savjeta, neka vam on posluži kao polazna točka za postepeno razvijanje navika.

Korišten izvor: Healthline.com