Iznenadni gubitak svijesti: zašto nastaje sinkopa i može li se spriječiti

Sinkopa se definira kao nagli i kratkotrajni gubitak svijesti uzrokovan smanjenim protokom krvi kroz mozak. Za sinkopu su karakteristični brzi početak, kratko trajanje (manje od 20 sekundi) te spontani i potpuni oporavak svijesti.

Uzroci su mnogobrojni te variraju od benignih stanja do životno ugrožavajućih bolesti. Uzrok ostaje nepoznat u trećini slučajeva. Omaglica ili osjećaj da će osoba izgubiti svijest naziva se presinkopa. Statistike govore da 40% opće populacije barem jednom u životu izgubi svijest, a 30% sinkopa se javi nekoliko puta.

Uzroci sinkope

Vazovagalna sinkopa najčešći je tip sinkope pri kojoj naše tijelo pretjerano reagira na određene uzroke. Karakteristična je prisutnost pokretača (trigger) kao što su bol, stres, strah, fizička aktivnost, uzimanje alkohola, stajanje dulje vrijeme ili izloženost toplini. Prije nego dođe do gubitka svijesti osoba osjeti tegobe poput mučnine, slabosti, bljedila i znojenja.

Prva vazovagalna sinkopa najčešće se javlja u dobi između 10. i 30. godine, nešto češće kod žena nego kod muškaraca, a nastaje kao posljedica disfunkcije autonomnog živčanog sustava. Disfunkcija živčanog sustava uzrokuje trenutni pad broja otkucaja srca (bradikardiju), nizak krvni tlak (hipotenziju) i proširenje krvnih žila (vazodilataciju) što posljedično dovodi do povećanog dotoka krvi u donji dio tijela pod utjecajem gravitacije, a smanjenja dotoka krvi, kisika i hranjivih tvari do mozga. Kako mozak ne uspije dobiti dovoljnu količinu kisika, osjećamo vrtoglavicu, mrak pred očima i kratkotrajnu nesvjesticu. Vjerojatnost ponavljanja tijekom života je velika, a povećava se proporcionalno dosadašnjem broju gubitaka svijesti.

Mikcijska sinkopa često nastaje u muškaraca pri mokrenju u stojećem položaju nakon naglog ustajanja noću iz kreveta jer se mokraćni mjehur naglo isprazni i nastane proširenje krvnih žila (vazodilatacija) i pad krvnog tlaka (hipotenzija).

Kardiogene sinkope nastaju zbog aritmija srca ili mehaničke opstrukcije krvnog protoka. Uzroci su tahiaritmije, bradiaritmije, aortna stenoza, akutna ishemija miokarda, kardiomiopatije, srčana tamponada.

Ostala stanja koja mogu uzrokovati sinkopu:

• Anemija
• Trudnoća
• Hiperventilacija
• Hipoglikemija
• Cerebrovaskularne bolesti

Prevencija sinkope

Sinkopu je teško preventivno liječiti, no mogu se učiniti koraci koji će je barem odgoditi, ako ne i spriječiti. Osobe koje imaju dijagnosticiranu neku kardiološku ili neurološku bolest trebale bi redovito odlaziti na kontrole i slijediti upute koje je nadležni liječnik izdao. Ukoliko je riječ o vazovagalnim sinkopama postoje brojni savjeti koje osoba može primjenjivati u svakodnevnom životu kako bi izbjegla ponovni gubitak svijesti.

Kako mogu izbjeći ponovne vazovagalne sinkope?

Promjenom stila života, izbjegavanjem provocirajućih čimbenika, kao i pravovremenim prepoznavanjem upozoravajućih simptoma, može se smanjiti učestalost sinkope i značajno poboljšati kvaliteta života.

Preporuke za prevenciju gubitka svijesti bile bi:

• Piti dovoljno tekućine (oko 2,5 l vode) – prije ustajanja ili odmah nakon ustajanja iz kreveta popiti 500 ml vode i tijekom dana nastaviti piti tekućinu
• Ako imate nizak krvni tlak, povećajte unos soli (hranu dosoliti s 8 do 10 g soli dnevno; jedna čajna žličica sadrži 5 g soli)
• Jesti redovito manje obroke, izbjegavati velike količine slatke hrane
• Kavu i alkohol piti u umjerenim količinama
• Prije očekivanih dugih stajanja popiti odjednom 500 ml hladnije vode
• Izbjegavati nagla ustajanja iz sjedećeg i ležećeg položaja
• Tuširati se navečer toplom vodom (izbjegavati tuširanje vrućom vodom, koristiti mlaku vodu)
• Redovito vježbati, lagane aerobne vježbe (brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla) najmanje 3 puta tjedno po 20 minuta te vježbe snage osobito za mišiće nogu i trbuha

Ako osjetite da biste mogli izgubiti svijest…

Trebate sjesti ili, najbolje, leći. Ako su simptom srednje teški, a nemate mogućnost sjesti ili leći, pokušajte izvoditi sljedeće manevre najmanje 30 sekundi te manevar najbolje ponavljati kroz dvije do tri minute kako bi došlo do oporavka krvnog tlaka i srčanih otkucaja:

• Čučnuti, trup nagnuti prema naprijed i voljno stisnuti mišiće trbuha
• Prekrižiti noge, stisnuti sve mišiće na nogama, trbuhu i stražnjici
• Primiti jednom šakom drugu te snažno razvući

Kako mogu pomoći obitelj i prijatelji?

Ako se gubitak svijesti dogodi, oni vam mogu pomoći:

• da vas polegnu na pod, a mogu vam podići i noge kako bi se krvni tlak čim prije doveo u normalu
• oporavak je obično jako brz (najčešće kroz 10 do 30 sekundi, iznimno 60 sekundi i više), ali bi vas trebali ostaviti ležati barem 10-ak minuta prije ustajanja
• Mogu vam dati da popijete dvije čaše hladnije vode odjednom
• Ako oporavak traje duže ili se osjećate lošije nego inače nakon gubitka svijesti, potrebno je pozvati medicinsku pomoć