Iskašljavanje svježe krvi nije uvijek opasno

Dišni sustav čine nosna šupljina, dio ždrijela, grkljan, dušnik, dušnice, bronhi i dva plućna krila. Kašalj je zaštitni refleks dišnog sustava koji služi čišćenju sluznice te izbacivanju sekreta i različitih nadražujućih tvari.

Prema dužini trajanja dijeli se na akutni (do tri tjedna), subakutni i kronični. Može biti nadražajan, suh kašalj ili produktivan. Bolovi u grlu, ispod prsne kosti ili u plućima, promuklost, zaduha, izgled i konzistencija iskašljaja upućuju na mogući uzrok kašlja.

Mnogobrojni uzroci kašlja

• Suh, nadražajni kašalj često prati virusnu upalu grla, uz grlobolju, osjećaj otežanog gutanja, povišenu tjelesnu temperaturu.
• Kašalj iz dušnika je na početku neproduktivan, praćen bolovima iza prsne kosti, a kasnije može biti praćen iskašljajem.
• Akutni bronhitis također je praćen suhim kašljem koji vremenom prelazi u produktivan.
• Kašalj pri astmatskom napadaju je suh, obično isprovociran od ranije poznatim alergenom, uz otežan izdah i osjećaj „sviranja“ u prsima.
• Kronični produktivni kašalj uz obilan sekret prati kronični bronhitis.

• Strano tijelo u dišnom sustavu (zalutali komadić hrane ili tekućine) uzrokuje suh, intenzivan kašalj.
• Kod starijih osoba može biti posljedica poremećenog refleksa gutanja uslijed neuroloških bolesti (često „zagrcavanje“).
• Želučani sadržaj koji zbog narušene gastroezofagealne barijere i refluksa dospije u dišne puteve, uzrokuje nadražajni kronični kašalj, slično kao kronične upale sinusa i sekret koji se slijeva iz nosne šupljine.
• Srčane bolesti praćene popuštanjem funkcije srca kao pumpe, dovode do nakupljanja tekućine unutar i oko pluća te provociraju kašalj uz zaduhu.
• Akutne upale pluća, virusne ili bakterijske, praćene su kašljem koji kroz nekoliko dana prelazi u produktivan, s bolovima u prsima te narušenim općim stanjem ovisno o uzročniku.
• Bolesti koje infiltriraju dišne putove (imunološki posredovane fibroze pluća, tumori) provociraju kronični kašalj.
• Povećani limfni čvorovi, tumori drugih struktura u prsnom košu, proširenja krvnih žila, također mogu provocirati kašalj.
• Tuberkuloza, jedan od glavnih uzroka smrti u prošlosti, i danas je mogući uzrok kroničnog kašlja na koji valja misliti.
• Cistična fibroza je genetski nasljedna bolest praćena čestim respiratornim infekcijama i mogući uzrok kroničnog kašlja.
• Neki lijekovi za povišen krvni tlak imaju suhi nadražajni kašalj kao dobro poznatu nuspojavu.

Tragovi krvi u iskašljaju tijekom respiratorne infekcije

Iskašljavanje svježe krvi medicinskim rječnikom naziva se hemoptiza. Ovisno o količini krvi u iskašljaju, manifestira se kao ružičasta primjesa iskašljanom sekretu ili veća količina krvi. Uzrok može biti oštećenje sluznice ili krvne žile u bilo kojem dijelu dišnog sustava.

Najčešći uzrok kratkotrajnog, bezazlenog iskašljavanja krvi je oštećenje sluznice uslijed respiratorne infekcije. Pritom se obično radi o primjesi krvi u sekretu, koja nestaje nakon izlječenja akutne bolesti.

Kada je svakako potreban pregled

Ponovljene epizode krvi u iskašljaju uvijek zahtijevaju pažljivu dijagnostičku obradu. Alarmantne su kod pušača, pacijenata s kroničnim bronhitisom, učestalim upalama pluća, gubitkom tjelesne težine i drugim općim simptomima (znojenje, malaksalost, zaduha, pogoršanje ranije bolesti).

Pad u crvenoj krvnoj slici, čak bez vidljivih tragova krvi u iskašljaju, kod pušača mora pokrenuti dijagnostičku obradu s ciljem ranog otkrivanja maligne bolesti. Među malignim bolestima karcinom pluća je na prvom mjestu u svijetu.

Povezanost kroničnog opstruktivnog bronhitisa i karcinoma pluća dobro je dokumentirana. Promjena u intenzitetu i vrsti kašlja, boji sekreta, novonastalo iskašljavanje krvi, pogoršanje zaduhe te bol u prsnom košu, trebaju probuditi sumnju na malignu bolest.