I ljeti se možemo prehladiti!
Iako je činjenica da je sezona prehlada na vrhuncu tijekom jeseni i zime, virusi su aktivni i ljeti. Drugim riječima, prehladiti se možemo u bilo koje doba godine, pa tako i na ljetovanju
Postoji više od 200 različitih virusa koji uzrokuju prehladu. U zimskim mjesecima većinu prehlada izazivaju rinovirusi, koji najbolje preživljavaju na nižim temperaturama, dok su ljetne prehlade često uzrokovane enterovirusom.
Postoji više od 60 tipova takozvanih non-polio enterovirusa. Oni su drugi najčešći tip virusa koji inficira ljude (rinovirus je najčešći). Otprilike polovica ljudi s enterovirusnim infekcijama uopće nema simptome.
Invazija virusa, naučite ih razlikovati: Što mi je? Prehlada ili gripa?
Simptomi ljetne prehlade
Simptomi ljetne prehlade ne razlikuju se od simptoma prehlade koji se mogu pojaviti u bilo koje drugo doba godine, ali vrućina i vlaga ljetnih mjeseci mogu učiniti da se osjećate još gore. Visoke vanjske temperature također mogu izazvati znojenje, povećavajući rizik od dehidracije.
Najčešći simptomi prehlade uključuju:
- curenje nosa,
- kihanje,
- kašalj,
- vrućicu,
- bolove u tijelu i mišićima,
- afte u ustima.
Naravno, sa psihičke strane se ti simptomi mogu činiti i gorima ako vas sprječavaju u zabavnim ljetnim aktivnostima i kvare godišnji odmor. Prehlade zimi se često prihvaćaju kao neizbježne, pa se tako i lakše podnose.
Ako se vaši simptomi znatno razlikuju od ovih, vjerojatno imate drugu bolest. Mogli biste imati drugu vrstu virusne infekcije ili čak sezonsku alergiju. Ljetnu prehladu lako je zamijeniti sa sezonskim alergijama jer su primarni simptomi – začepljenost, curenje nosa i kihanje – isti. Ali dok prehladu često prate i bolovi, vrućica te kašalj, kod alergija su češće prisutni svrbež i suzenje očiju te osip i svrbež kože, a simptomi traju dulje od dva tjedna.
Svakako se savjetuje javiti se liječniku kako bi se otkrio uzrok, posebice ako simptomi potraju.
Uzroci ljetnih prehlada
Virusi se za život i razmnožavanje oslanjaju na stanice drugih organizama. Prenose se s domaćina na domaćina kada zaražene izlučevine dišnog sustava dospiju na sluznicu zdrave osobe. Do prijenosa može doći:
- izravnim kontaktom kao što su to grljenje, dodirivanje ili rukovanje,
- udisanjem malih kapljica u zraku,
- dodirivanjem stvari koje su dirale zaražene osobe kao što su to kvake, ključevi, posuđe ili igračke), a zatim dodirivanja usta, nosa ili očiju,
- mijenjanjem pelena zaraženoj bebi ili starijoj i bolesnoj osobi, a zatim dodirivanja očiju, nosa ili usta prije pranja ruku,
- pijenjem zaražene vode.
Virusi koji uzrokuju ljetne prehlade lakše se šire na mjestima gdje su gužve poput zabavnih parkova, bazena, obiteljskih okupljanja, koncerata, brodova… Klima uređaji također mogu pridonijeti ljetnim prehladama jer se virusi općenito lakše šire na hladnom, suhom zraku. Klima uređaji smanjuju vlažnost u prostoriji i čine je hladnijom, stvarajući povoljne uvjete za viruse.
Kako liječiti ljetne prehlade
Liječenje prehlade, pa tako i ljetne, uvijek je isto. Iako ne postoji lijek za običnu prehladu, dovoljno odmora i nadoknada tekućine može vam pomoći da se prije oporavite. Ovlaživači zraka i slani sprejevi za nos mogu pružiti učinkovito, prirodno olakšanje. Također je važno piti više vode kada ste ljeti prehlađeni, posebno ako ste bili na vrućini i znojili ste se.
Lijekovi koji se izdaju bez recepta također mogu pomoći u ublažavanju simptoma, uključujući dekongestive, sredstva za ublažavanje kašlja i lijekove za snižavanje temperature.
Ljetne prehlade uzrokovane enterovirusima općenito nestaju bez liječenja u roku od nekoliko dana ili čak tjedan dana. Ali svakako se javite liječniku ako imate zabrinjavajuće simptome, poput temperature koja čak prelazi 39 ℃, proljeva i povraćanja koji ne staju i sličnog.
Možemo li spriječiti zarazu?
Prevencija prehlade uvijek je najbolja opcija. Iako to nije uvijek moguće, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste zaštitili sebe i druge:
- Često perite ruke sapunom i vodom 20 sekundi, osobito nakon korištenja toaleta ili mijenjanja pelena. Temeljito ih osušite.
- Ako nemate pristup sapunu i vodi, umjesto toga upotrijebite sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.
- Izbjegavajte bliski kontakt, poput dodirivanja i rukovanja, s bolesnim osobama.
- Često čistite i dezinficirajte dodirnute površine i igračke.
Najučestalije bolesti današnjice: akutne infekcije dišnih putova
Akutne infekcije dišnih puteva, odnosno akutne respiratorne infekcije (ARI), najučestalije su bolesti čovjeka. Odrasla osoba u prosjeku oboli 3...
SAZNAJTE VIŠEOdržavajte svoj imunosni sustav u najboljem redu tijekom cijele godine tako što ćete:
- zdravo se hraniti, uključujući raznovrsno voće i povrće,
- piti dovoljno tekućine,
- provoditi čim više vremena na otvorenom,
- redovito vježbati,
- dovoljno spavati.
Korišten izvor: Verywell Health