Hladnoća pogoršava išijas: utoplite leđa i ublažite bolove

Išijas je uobičajeni naziv za bolove u nozi izazvane iritacijom ishijatičnog živca. Nervus ischiadicus je najduži i najdeblji živac u tijelu, debljine palca. Sastavljen je od pet manjih živaca koji izlaze iz lumbosakralnog dijela kralježnice te se spušta niz noge gdje se grana u manje živce u natkoljenici, u predjelu koljena, lista, stopala i prstima.

Bol može biti popraćena trncima, ukočenošću ili slabošću koja počinje u donjem dijelu leđa te se širi kroz stražnjicu u bedro, s prednje, unutarnje, stražnje ili vanjske strane, a može se kroz potkoljenicu proširiti i do stopala. Išijas (lumboischialgia) nije bolest, već simptom koji ukazuje na probleme u donjem dijelu kralježnice. Iritacija nastaje zbog suženja intervertebralnog prostora kroz koji iz leđne moždine prolazi korijen ishijadičnog živca.

Uzroci i simptomi išijasa

Uzroci išijasa najčešće su nepravilno i neprimjereno podizanje tereta, rotacija trupa udružena sa savijanjem ili ispravljanjem trupa te degenerativne promjene kralježaka i diskova (degenerativna bolest diska, okoštavanja kralježnice).

Simptomi išijasa uključuju oštru bol ili trnce duž nogu i u stražnjici, koji mogu biti neprestani ili putovati duž nogu sve do stopala. Moguć je osjećaj slabosti, utrnutosti ili težine nogu. Osjećaj boli može varirati od povremene, umjerene i iritirajuće, do žestoke, konstantne te gotovo paralizirajuće. Nastup može biti postupan ili nagli. Iako simptomi znaju biti jako izraženi i bolni, rijetko se događa da dođe do trajnog oštećenja živca.

Pretrage kralježnice bolesnika s križoboljom započinju iscrpnom anamnezom i kliničkim pregledom. Slijede laboratorijska i radiološka dijagnostika, ali tek nakon smirivanja akutnih simptoma. Kod sumnje na oštećenje živaca pritiskom radi se elektromioneurografija (očitavanje električnih mišićnih impulsa). Dijagnostika je posljednjih godina uvelike poboljšana uporabom kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR), koje omogućuju primjeren prikaz kralježnice i sadržaja u njenom kanalu.

Ugodno grijanje

Tipično se išijas pogoršava određenim pokretima, kašljanjem, hladnom vodom ili stajanjem na hladnom zraku u znojnoj odjeći. Ljudima s išijasom obično je ugodno lagano hodanje i grijanje kralježnice te bolnih udova.

Promjene temperature različito utječu na različita tkiva. Tako tetive, mišiće i kosti (tkiva različite gustoće) hladnoća i vlaga kontrahira (stišće) ili ekspandira (širi) na različite načine. Te promjene dovode do podraživanja osjetnih živčanih završetaka uzrokujući pojačanje bolova. Poznato je da se osobe koje rade u toplom okruženju manje tuže na bol od onih koje rade u hladnim uvjetima, bez obzira na iste radiološki dokazane degenerativne promjene.

Kako se išijas liječi

Važno je prije nego se krene s terapijom utvrditi koji je uzrok išijasa, a tek onda odrediti način liječenja jer se, ovisno o oštećenju koje leži u podlozi, razlikuje i terapija.

Ako je u pitanju blaži slučaj, dovoljno je nekoliko dana mirovati u krevetu te se nakon toga postepeno vraćati svakodnevnim aktivnostima. Prilikom oporavka treba izbjegavati dulje ležanje. Uz standardnu terapiju lijekovima protiv bolova te izbjegavanje naprezanja, većina križobolja prolazi sama. Ako nakon sedam do deset dana ne dođe do spontanog smirenja boli, uzroci su možda promjene u funkciji kralježnice koje se otkrivaju daljnjim pretragama.

Nažalost, kod simptoma koji dugo traju i pojačavaju se unatoč analgeticima i terapiji, konzervativno liječenje neće riješiti problem te je potreban pregled neurokirurga koji će odlučiti o potrebi i mogućnosti operacijskog liječenja.