Hlađenje s mjerom – ne skačite iz vrućeg u hladno

Svjedočimo klimatskim promjenama i čestim upozorenjima na visoke ljetne temperature. Takvi klimatski uvjeti negativno djeluju na zdravlje osoba s kroničnim bolestima, starije životne dobi i na malu djecu, radi smanjene sposobnosti prilagodbe tijela na okoliš. Radnici na otvorenom, vojnici, poljoprivrednici, vatrogasci i slične profesije dodatno su izloženi visokim temperaturama.

Kako tijelo održava temperaturu?

Tijelo normalno održava temperaturu između 36°C i 37°C mjereno pod pazuhom, a centar termoregulacije nalazi se u dijelu mozga kojeg nazivamo hipotalamus. Toplina se u organizmu stvara metaboličkim procesima i tjelesnom aktivnošću. Razmjenjuje se s okolinom tako da prelazi s toplijeg na hladniji objekt putem izravnog dodira, strujanjem zraka ili elektromagnetskim zračenjem. Kako temperatura okoliša raste do ili preko temperature tijela, tijelo se hladi isparavanjem.

Pritom su, osim same vanjske temperature, važni i strujanje zraka te količina vodene pare u zraku. Što je viši postotak pare u zraku, učinak hlađenja isparavanjem odnosno znojenjem je manji i temperatura okoliša se teže podnosi. Suprotno, što je strujanje zraka veće, hlađenje je bolje i temperatura okoliša se subjektivno doživljava nižom.

Važnost unosa tekućine

Znojenjem se gube voda i elektroliti, što može dovesti do dehidracije, opterećuje rad bubrega, kardiovaskularnog i dišnog sustava, povećava sklonost stvaranju ugrušaka. Osjećaj malaksalosti, omaglice, grčevi u mišićima, glavobolja te ubrzano lupanje srca neki su od simptoma. Pri tome osjećaj žeđi može i ne mora biti prisutan. Važno je voditi računa da se unosi dovoljna količina tekućine i minerala u različitim pripravcima (voda, negazirani napitci bez alkohola, kofeina i sa što manje šećera, juhe, voće i lako probavljiva variva).

Osobe sa psihičkim bolestima, stariji te nepokretni ljudi i mala djeca često ne osjete žeđ, pa ih je potrebno često nuditi i podsjećati da trebaju piti. Slično vrijedi i za sve akutne bolesnike s povišenom tjelesnom temperaturom, pogotovo ako su praćene povraćanjem i proljevom.

Mjere opreza

Boravak na izravnom suncu između 10 i 17 sati trebalo bi izbjeći ili svesti na što manju mjeru. Osobe koje zbog prirode posla borave na otvorenom trebaju nositi laganu prozračnu odjeću koja pokriva što veću površinu tijela te sprečava opekline, ali i dugoročne posljedice izlaganja suncu (melanom, kožni karcinomi, ubrzano staranje kože).

Ako je moguće, rad na otvorenom trebalo bi organizirati u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim i večernjim satima. Sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenom potrebno je prilagoditi stanju organizma i postupno ih povećavati.

Prava mjera hlađenja

• Hlađenje prostora u kojima se boravi potrebno je provesti s mjerom. Preporučuje se temperaturu prostora danju održavati ispod 32°C i noću ispod 24°C. Međutim, razlika između hlađenog prostora i okoliša ne bi trebala biti veća od 7°C. Također, povedite računa o smještaju klimatizacijske jedinice kako bi se izbjegao boravak na liniji strujanja zraka.
• U prostoriji treba osigurati strujanje zraka i odvođenje viška vodene pare, najbolje provjetravanjem u ranim jutarnjim ili noćnima satima.
• Tijekom dana smanjiti zagrijavanje prostora navlačenjem zavjesa i roleta.

• Uvijek iznova potrebno je naglašavati da se, bez obzira koliko kratko, djeca, ali ni odrasli, ne ostavljaju u parkiranim automobilima.
• Tuširanje i kupanje u mlakoj vodi uspješno odvodi višak topline. Kod teže pokretnih osoba dobro je više puta dnevno provesti higijenu i brisanje dijelova tijela krpom namočenom u toploj ili mlakoj vodi. Hladna voda uzrokuje vazokonstrikciju i neugodan osjećaj, pogotovo kod starijih ljudi i ne preporučuje se.