Glas kao sredstvo rada: mnoge vokalne teškoće mogu se spriječiti

Kada govorimo o vokalnim profesionalcima, riječ je osobama koje svoj glas koriste barem četiri sata dnevno tijekom svoje profesionalne aktivnosti. Prema profesionalnim zahtjevima vezanima uz glas, zanimanja možemo podijeliti u četiri skupine. Prvu skupinu čine glumci i pjevači, odnosno elitni vokalni profesionalci. Drugu skupinu čine nastavnici, odgojitelji, svećenici, odnosno one osobe koje također imaju velika vokalna opterećenja. U trećoj su skupini liječnici i odvjetnici, dok četvrtu čine vokalni neprofesionalci kao što su fizički radnici ili djelatnici u administraciji.

Vokalne teškoće kao kamen spoticanja u karijeri

Gotovo da ne postoji uspješna razmjena govornih poruka bez zdravog glasa. Osim u njihovoj signalizaciji, glas sudjeluje u oblikovanju značenja govornih poruka, informira o tijeku i uspješnosti njihovog prijenosa te pruža mnoštvo suptilnih upozorenja o samim sudionicima komunikacije, njihovom trenutnom raspoloženju, zainteresiranosti, empatiji i emocijama.

Kod profesionalnih govornika, ova je činjenica pogotovo izražena. Njima je glas osnovno sredstvo rada, zbog čega im vokalni organi „odrađuju kilometražu“ koja se ne može ni približno usporediti s uobičajenim načinom njihovog funkcioniranja. Intenzivni vokalni napori, u kombinaciji sa slabom ili nikakvom vokalnom pripremom, nepovoljnim komunikacijskim, akustičkim i mikroklimatskim faktorima te lošim životnim navikama, pogoduju ubrzanom razvoju funkcionalnih promjena vokalnog aparata. Ako ih se ne tretira, ovi će čimbenici dovesti i do organskih promjena njegovih struktura.

Nastavnici i odgojitelji na udaru

Učestalost pojave poremećaja glasa među nastavnicima i odgojiteljima doseže razmjere koji se ne mogu zanemarivati; na godišnjoj razini vokalne teškoće javljaju se kod 20% do 40 % nastavnika.

Nastavnici i odgojitelji čine čak 16% ukupnog broja osoba koje se upućuju na specijalističke preglede zbog vokalnih teškoća, iako u radnoj snazi sudjeluju sa skromnih 6%. Uzimajući u obzir samo izgubljene radne dane i troškove liječenja, procjene stručnjaka u SAD-u sugeriraju da godišnji društveni troškovi koji nastaju kao posljedica pojave poremećaja glasa, samo među nastavnicima dosežu oko 2.5 milijardi $.

Vokalne se teškoće javljaju brzo nakon početka karijere, no često su ignorirane, pa eskaliraju u ozbiljne zdravstvene probleme do sredine radnog vijeka. To komplicira i produžuje te značajno poskupljuje njihov tretman. Uključujući savjetovanja, kliničke pretrage, medikamentno i/ili kirurško liječenje i rehabilitaciju, vokalni su problemi nastavnika i odgojitelja izniman te uglavnom nepotreban društveni trošak.

Njihovo ignoriranje, pak, uzrokuje drugi skup problema, uključujući smanjenu radnu učinkovitost, veće profesionalno nezadovoljstvo, česte izostanke s posla, nemogućnost ispunjavanja radnih obveza, nužne prekvalifikacije te negativne emocionalne i ekonomske posljedice.

Vokalne teškoće se mogu spriječiti!

Klinička iskustva ukazuju da su vokalne teškoće nastavnika i odgojitelja u najvećem broju takozvane fonotraume, odnosno posljedice krive uporabe vokalnog mehanizma, koje je moguće spriječiti. Njihova se prevencija vrlo učinkovito provodi edukacijama o vokalnoj higijeni te učenjem poželjnih vokalnih ponašanja vokalnim treningom.

Dosadašnja iskustva pokazuju da nastavnici i odgojitelji često ne znaju kome se obratiti u vezi svojih problema s glasom te da veliki postotak onih koji dođu na edukaciju ima iskustvo s poremećajem glasa.

Najbolji način sprječavanja takve artikulacije događaja je upoznavanje odgojno-obrazovnih djelatnika kroz kraće edukacijske programe s razlozima česte pojave poremećaja glasa u njihovoj profesiji, s načinima nastanka glasa i tjelesnim strukturama i sustavima koji u tom procesu sudjeluju, s pogrešnim i ispravnim vokalnim tehnikama, s načelima vokalne higijene i prednostima njezine redovite provedbe, sa životnim stilom koji njeguje zdravlje glasa, te ostalim opcijama samopomoći i tehničke pomoći u komunikaciji.

Zdrav glas za sve nas

Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu se od 2019. godine provodi projekt „Zdrav glas za sve nas“ kojeg financija Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, upravo s ciljem sustavne edukacije nastavnika i odgojitelja o postizanju i njegovanju zdravog glasa. Poznato je, naime, da se takve edukacije ne nude tijekom njihova obrazovanja, odnosno prije nego počnu s profesionalnom karijerom. Voditeljice edukacija su logopedinje izv. prof. dr. sc Ana Bonetti (ERF) i Ivana Šimić (Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Rebro).

Kratkoročni ciljevi projekta već su ostvareni – njima je obuhvaćena edukacija nastavnog i odgojiteljskog kadra grada Zagreba o osnovnim pojmovima i procesima vezanima uz produkciju glasa, potom o principima vokalne higijene, kao i tehnikama vokalnog treninga. U sklopu projekta je do sada održano 10 jednodnevnih edukacija na kojima je sudjelovalo oko 250 odgojitelja i nastavnika, a nadamo se da će se taj broj višestruko povećati.

Kao što i tijelo traži vježbu i higijenu, tako i o glasu moramo voditi računa, posebno ako ga učestalo trošimo i ako želimo da nam potraje.