Fotosenzitivne kožne reakcije izazvane lijekovima

Umjerena izloženost sunčevim zrakama je uglavnom zdrava, dovodi do stvaranja D vitamina, poboljšava nam raspoloženje. Ali, postoji nekoliko „ali“. Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama može dovesti do pojave melanoma ili karcinoma. Manje opasne su alergije na zrake, no tu je i pojava promjena na koži zbog međudjelovanja sunčevih zraka i nekih lijekova. Upravo o njima će biti riječi u ovom članku.

Učestalost fotosenzitivnosti raste

Fotosenzitivnost je jedna od najčešćih kožnih nuspojava lijekova. Postoje dvije vrste fotoosjetljivosti izazvane lijekovima:

• fotoalergija i
• fototoksičnost.

Trenutno je broj slučajeva fotosenzitivnosti u stalnom porastu zbog pretjeranog izlaganja sunčevoj svjetlosti, estetske vrijednosti preplanulosti te sve većeg broja fotosenzibilizirajućih tvari u hrani, dodacima prehrani te farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima.

Lijekovi koji su i u prošlosti izazivali reakcije

Rizik od fotosenzitivnih reakcija povezan je s nekoliko stotina vanjskih i sustavno primijenjenih lijekova, uključujući nesteroidne protuupalne, kardiovaskularne, psihotropne, antimikrobne, antihiperlipidemičke i antineoplastične lijekove.

Fotosenzitivne kožne reakcije izazvane lijekovima desetljećima pobuđuju interes. Prva izvješća koja spominju pojavu dermatitisa nakon kontakta s anđelikom i pastrnjakom pojavila su se 1897. godine. Anđelika je bila omiljena biljka narodne medicine prije pojave modernih lijekova te se je koristila u uljnim ili alkoholnim otopinama za liječenje reumatskih i probavnih tegoba. Ono što je izazivalo fototoksičnost je bio furanokumarin. Pastrnjak se koristio, između ostalog, kao laksativ, kao diuretik i za podizanje libida. I kod pastrnjaka je furanokumarin bio taj koji je izazivao fototoksičnost.

Fototoksična i fotoalergijska reakcija

Fotosenzitivnost  je fenomen ovisan o dozi s obzirom na lijek i izloženost svjetlu. Kožne reakcije variraju ovisno o vrsti lijeka koji ju izaziva. Govorimo o fototoksičnosti i fotoalergiji.

Fototoksična reakcija je neimunološka kožna reakcija koja se akutno javlja na koži izloženoj suncu unutar nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uzimanja fotosenzibilizirajućih lijekova. Fototoksičnost bi se teoretski mogla pojaviti kod bilo kojeg pacijenta koji uzima lijekove koji takvu reakciju mogu izazvati. Međutim, postoji odnos ovisan o dozi gdje je često potrebna visoka doza lijeka ili dugotrajno izlaganje svjetlu koje prelazi kritični prag.

Fotoalergijska reakcija je imunološki posredovana odgođena reakcija preosjetljivosti tipa IV. Ključni događaj senzibilizacije uključuje fotovezivanje lijeka (ili njegovog metabolita) za biomolekule kože nakon izlaganja UV zračenju što stvara fotoalergen. Početno razdoblje senzibilizacije obično traje 7-10 dana. Nakon naknadnog ponovnog izlaganja svjetlu, 24 do 72 sata kasnije javlja se ekcematozna erupcija. Najčešće promjene na koži su eritem (crvenilo) ali može doći i do oticanja, pojave mjehurića, eksudacije, ljuštenja, peckanja, svrbeža i hiperpigmentacija kože. 

Da ponovimo – koji lijekovi najčešće izazivaju fotosenzitivnost? Nažalost, na spisku su lijekovi koje pacijenti s kroničnim bolestima moraju uzimati svakodnevno, kao što su određene vrste lijekova za tlak (neki diuretici, ACE i ARB inhibitori, neki antiaritmici), antidepresivi, antibiotici, lijekovi za liječenje karcinoma. Čak i nesteroidni antireumatici mogu kod nekih ljudi izazvati fotosenzitivnost kože.

Što učiniti ako dođe do reakcije?

Kada se posumnja na fotosenzitivnost, potrebno je pokušati povezati koji je lijek reakciju izazvao i je li uopće izazvao lijek za nju odgovoran. Za liječenje se koriste kortikosteroidi za lokalnu uporabu, a kod jako izražene reakcije i sustavni. Antihistaminici (lijekovi za alergiju) mogu smanjiti osjećaj svraba. U vrlo rijetkim slučajevima fotosenzitivnosti, pacijenta je potrebno liječiti u bolnici.

Može li se izbjeći fotosenzitivnost? Da, smanjenim izlaganju sunčevim zrakama tijekom vremena kad su najvećeg intenziteta, boravkom na otvorenom u rano jutro i kasno popodne, nošenjem pamučne odjeće koja pokriva čim veću površinu tijela. I, naravno, koristiti kvalitetne kreme protiv sunčevih zraka sa zaštitnim faktorom 30 i više.

No vrlo je važno naglasiti da nipošto ne prekidate terapiju na svoju ruku, već da se pri sumnji na fotosenzitivnost javite svom liječniku. Prekid uzimanja lijeka može imati daleko veće posljedice od prolazne reakcije na koži izazvane suncem.