Fantomska bol: što učiniti kad boli dio tijela kojeg više nema?

Fantomska bol je simptom koji se javlja nakon amputacije dijela ili cijelog ekstremiteta (ruke, noge), a nekada, iako dosta rjeđe, nakon amputacije dojke.

Prvi koji je opisao fantomsku bol je francuski „brijač-kirurg“ iz 16. stoljeća. Tijekom svog rada s ozlijeđenim vojnicima, Ambroise Paré je dokumentirao bol koju osjećaju osobe s amputacijom, a koju doživljavaju kao osjećaj u „fantomskom“ amputiranom udu. Paré je vjerovao da se fantomski bolovi javljaju u mozgu (jedna od teorija današnje medicine), a ne u ostacima udova.

Fantomska bol je, nažalost, u 21. stoljeću problem koji medicina nije uspjela u potpunosti riješiti.

Vrlo učestala pojava nakon amputacije

Do amputacija ekstremiteta može doći zbog ozljeda, ali kod starijih osoba česta je zbog poremećaja vaskularnih komplikacija ili komplikacija izazvanih nereguliranim dijabetes melitusom.

Bez obzira na razlog amputacije, pojava fantomske boli u amputiranim ekstremitetima iznosi čak 85%. Kod većine tih pacijenata učestalost i intenzitet napadaja boli se smanjuju tijekom godina. Međutim, otprilike 5-10% osoba s amputacijom i dalje ima jaku nesavladivu i onesposobljavajuću fantomsku bol mnogo godina nakon amputacije.

Zašto se javlja fantomska bol?

Točan uzrok nastanka boli još uvijek nije poznat. Raspravlja se o više teorija, a svi se slažu da je vjerojatno odgovorno više mehanizama.

Godinama je prevladavala teorija o iritaciji odsječenih živčanih završetaka koja uzrokuje fantomsku bol. To je potvrđeno dokazima da će gotovo svi pacijenti s amputacijom razviti neurome u zaostalom ekstremitetu (neurom je izraslina koja nastaje kao posljedica ožiljkastog zadebljanja kraja presječenog živca nakon amputacije).

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, napredak u slikovnim i laboratorijskim tehnikama pokazao je dokaze zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava (SŽS).

Dijagnostički postupci, kao što su magnetna rezonanca i PET CT, pokazuju aktivnost u područjima mozga povezanim s amputiranim udom kada pacijent osjeća fantomsku bol. Danas se smatra da bol uključuje mnoge čimbenike perifernog i središnjeg živčanog sustava.

Simptomi fantomske boli

Simptomi fantomske boli mogu biti kratkotrajni ili trajati danima. Tijekom prvih šest mjeseci nakon gubitka ekstremiteta, intenzitet i učestalost boli obično se smanjuju. Ipak, čak 8 od 10 pacijenata i dalje osjeća fantomsku bol dvije godine nakon amputacije.

Fantomska bol se može osjećati kao:

• pečenje ili bol,
• stezanje,
• svrbež ili trnci,
• pucketanje ili probadanje,
• lupanje,
• uvijanje.

Ne zna se zašto i kada se pojavljuje fantomska bol. Ali, postoje neke radnje ili stanja za koje se smatra da su „okidači“ za nastanak fantomske boli:

• dodir,
• mokrenje ili pražnjenje crijeva,
• spolni odnos,
• angina,
• pušenje cigareta,
• promjene barometarskog tlaka (promjene vremena),
• herpes zoster,
• izloženost hladnoći.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza fantomske boli primarno je dijagnoza isključenja i uvelike ovisi o povijesti bolesti pacijenta. Zato laboratorijske pretrage često nisu potrebne.

Kompletna krvna slika može pomoći u isključivanju infekcije. Ultrazvukom se traže neuromi kao mogući generator boli. Psihološka procjena može biti indicirana ako pacijent ima značajan broj vanjskih okidača koji mogu pridonijeti pojavi fantomske boli.

Mogućnosti liječenja fantomske boli

Liječenje fantomske boli je izuzetno izazovno i zahtijeva multidisciplinarni pristup.

Od lijekova se mogu koristiti nesteroidni antireumatici, ali i opioidi, antidepresivi, lijekovi koji se koriste za liječenje epilepsije, beta blokatori i mišićni relaksansi. Pokušava se i s lokalnim anesteticima te injekcijom botulina, osobito u slučaju pretjeranog znojenja udruženog s boli.

Od nefarmakološkog liječenja pokušava se s:

• TENS-om (transkutana nervna električna stimulacija), 
• akupunkturom,
• masažom zaostalog uda,
• zrcalnom terapijom,
• biofeedbackom,
• slikama,
• glazbom.

Zrcalnu terapiju (terapiju kutijom s ogledalima) možemo objasniti na sljedeći način: zamislite kutiju bez poklopca. Ima dvije rupe – jednu za vaš preostali ud (nogu ili ruku koja nije amputirana) i jednu za batrljak – te ogledalo u sredini. Kad stavite ud i batrljak unutra, u ogledalu vidite odraz netaknute ruke ili noge. Ogledalo tako vara vaš mozak da misli kako imate oba ekstremiteta dok radite terapijske vježbe. Istraživanja pokazuju da ovo može pomoći u ublažavanju bola u ekstremitetu koji nedostaje.

U posljednje vrijeme se sve više koriste i najmodernije metode „virtualne stvarnosti“. Virtualna i proširena stvarnost pružile su neke nove mogućnosti za korištenje tehnologije kao naprednog oblika „terapije zrcalom“. Istraživači su uspjeli programirati mioelektrične obrasce pokreta iz preostalog ekstremiteta, a zatim te pokrete povezati s pokretima ekstremiteta (koji nedostaje) u virtualnom svijetu. To se je pokazalo u nekoliko studija slučaja učinkovitim tretmanom za fantomsku bol, ali nisu provedena velika istraživanja.

Fantomska bol je još jedan izazov za modernu medicinu, a sve s ciljem da osobama koje doživljavaju taj fenomen umanje tegobe i povećaju kvalitetu života koja je ionako ekstremno umanjena zbog gubitka dijela ili cijelog ekstremiteta.