Duboka masna tkiva najavljuju Alzheimerovu bolest?
Višak masnog tkiva oko trbuha povezan je s promjenama koje se javljaju u mozgu sredovječnih ljudi 15 godina prije nastupa simptoma Alzheimerove bolesti
Trbušna masnoća u srednjoj dobi nema dobrih strana. Višak visceralne, odnosno dubinske masnoće, faktor je rizika za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i, kao što pokazuje nedavno istraživanje, za Alzheimerovu bolest.
Trbušna je pretilost povezana s promjenama u mozgu koje potiču Alzheimerovu bolest već 15 godina prije pojave simptoma te vrste demencije.
Alzheimerova bolest: najčešći oblik demencije za koji i dalje nema lijeka
Ciljano istraživanje
Već je nekoliko ranijih istraživanja povezalo pretilost i prekomjernu tjelesnu težinu s atrofijom mozga – trajnim smanjenjem mozgovnog tkiva, kao i s većim rizikom od demencije.
Novo istraživanje, provedeno u Radiološkom društvu Sjeverne Amerike, ciljalo je na specifičan tip masnog tkiva: visceralnu masnoću, koja se nalazi unutar trbušne šupljine oko unutarnjih organa.
Štetne nakupine proteina
Istraživači, koji su predstavili nalaze na godišnjem okupljanju 2023., proučili su povezanost ovog tipa masnoće i dvaju parametara: volumena mozga snimljenog magnetskom rezonancijom i nakupina beta-amiloidnih i tau-proteinskih naslaga, prikazanih skeniranjem pozitronskom emisijskom tomografijom (PET).
Nakupine ovih dvaju proteina koji ometaju komunikaciju neurona tipične su za Alzheimerovu bolest. Oba proteina prisutna su i kod zdravih ljudi, no kad se njihova koncentracija poveća, stvara se plak koji uništava živčane stanice i sinapse, procjepe preko kojih informacije prolaze između stanica.
Visceralna masnoća i upala u mozgu
Znanstvenici su obradili 54 zdrava dobrovoljca u dobi od 40 do 60 godina i prosječnog indeksa tjelesne mase od 32, što predstavlja umjerenu pretilost (indeks tjelesne mase podatak je koji povezuje masu i visinu osobe). Količina visceralne masnoće u dobrovoljaca izmjerena je magnetskom rezonancijom (MR) trbuha.
Pokazalo se da osobe s većim udjelom visceralne masnoće u usporedbi s potkožnom ili perifernom masnoćom, imaju veće taloge amiloida u prednjoj moždanoj kori, području mozga koje je rano zahvaćeno amiloidnom patologijom u Alzheimerovoj bolesti. Više razine visceralne masnoće bile su povezane i s jačom upalom u mozgu, a povezanost je bila izraženija kod muškaraca.
Po prvi put razlučeni tipovi masnoće
„Iako su ranija istraživanja povezivala indeks tjelesne mase s atrofijom mozga i većim rizikom od demencije, nijedno nije pravilo razliku između visceralne i potkožne masnoće u vezi s nakupinama proteina svojstvenih Alzheimerovoj bolesti, objašnjava glavna autorica studije Mahsa Dolatshahi, postdoktorandica na Institutu za radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu.
„Upalne izlučevine, koje su proizvod visceralne masnoće, mogu uzrokovati upalu u mozgu, što je jedan od glavnih mehanizama koji doprinose Alzheimerovoj bolesti. A sve je to vidljivo već oko pedesete godine života, 15 godina prije tipičnog početka bolesti“, dodala je dr. Dolatshahi.
Endokrinolozi upozoravaju: Debljina može biti simptom bolesti
Višak „karantenskih“ kilograma skinut ćemu uz malo discipline, no debljina je često složeniji problem, a može biti i simptom...
SAZNAJTE VIŠEAerobne vježbe za manje masnoće
Smanjenje masnoće u trbuhu moglo bi sniziti rizik od Alzheimerove bolesti, dala je naslutiti studija. Dokazano učinkovita strategija za smanjenje trbušne masnoće redovito je bavljenje aerobnim vježbama, poput trčanja, plivanja, bicikliranja i plesa. Sve one ubrzavaju otkucaje srca i pospješuju protok kisika u tijelu.
Aerobne vježbe jače utječu na smanjenje masnoće u trbuhu u usporedbi s anaerobnim vježbama otpora, poput dizanja utega. Tijekom aerobnih vježbi, tijelo sagorijeva kalorije, uključujući one pohranjene u području trbuha. S vremenom, potrošnja kalorija može dovesti do općeg gubitka težine i smanjenja količine trbušne masnoće.