Doznajte koji pacijenti najteže podnose vrućine i vlagu u zraku

Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme te povećan broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Uz temperaturu, koja zasigurno ima vrlo važnu, ponekad i presudnu ulogu, na osjet ugode utječu i strujanje zraka, njegova vlažnost te zračenje Sunca i okoline. 

Strujanje zraka pospješuje odvođenje topline s površine tijela. Zato vjetar ljeti može ublažiti osjećaj vrućine, a zimi pojačati osjet hladnoće. Jedan od vrlo učinkovitih načina obrane organizma od prekomjernog zagrijavanja je znojenje jer se isparavanjem znoja s površine kože troši toplina, pa se tako tijelo hladi. Međutim, o količini vlage u zraku ovisi i njegova sposobnost da primi vlagu isparenu s tijela. Ako u zraku ima mnogo vlage, isparavanje znoja bit će otežano. Zato su visoke temperature i velika vlažnost ljeti vrlo neugodne i javlja se osjet sparine.

Simptomi „pregrijanosti“

Kod naglih promjena temperature, atmosferskog tlaka ili vlage u zraku, osjetljive osobe se najčešće žale na razdražljivost ili sniženo i depresivno raspoloženje, opisuju osjećaj mentalne i tjelesne slabosti, umora, pospanosti i želju za ostankom u kući.

Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.

Od tjelesnih simptoma mogu se javiti:

• povišeni krvni tlak,
• glavobolja,
• povećana osjetljivost na bolove u zglobovima i mišićima,
• poteškoće u disanju
• osjećaj težine u želucu,
• simptomi kardiovaskularnog sustava, kao što su ubrzano lupanje srca ili bolovi u prsnoj kosti.

Ovi simptomi traju jedan ili dva dana. Počinju se smanjivati kada nastupi promjena vremenskih prilika, ali se ponovno javljaju kada se vrijeme pogorša. Kada se promjene vremenskih prilika izmjenjuju u pravilnom slijedu, intenzitet simptoma se smanjuje jer se i organizam prilagodi.

Tko je najviše ugrožen?

Posebno osjetljivu skupinu na ljetne uvjete predstavljaju srčani bolesnici, zatim bolesnici koji pate od povišenog krvnog tlaka te oni koji su preboljeli srčani ili moždani udar. Iznimno je važno pridržavati se liječničkih uputa, propisane terapije te određenih pravila koja pacijentima koji boluju od srčanih bolesti mogu biti od životne važnosti.

Znanstveno je dokazano da vremenski uvjeti mogu utjecati na mentalno zdravlje, a vrućina tj. visoka temperatura zraka i količina vlage u zraku imaju najveći utjecaj na raspoloženje i ponašanje. Postajemo razdražljivi i osjetljivi, smetaju nas i sitnice. Neki postaju samo razdražljiviji bez većih posljedica, a za druge je to i puno ozbiljnije. Tijekom toplinskog vala učestalija je razdražljivost koja vodi do nasilja i agresije, a raste i broj suicida.

Toplinski poremećaji (toplinska sinkopa, toplinski grčevi, sunčanica, toplinska iscrpljenost i toplinski udar) skupina su srodnih bolesti uzrokovanih dugotrajnom izloženošću visokim temperaturama, ograničenim unosom tekućine ili poremećajem tjelesnih mehanizama za reguliranjem tjelesne temperature.

Visoke temperature, vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, predstavljaju opterećenje za organizam, posebno osjetljivih skupina, osobito kroničnih bolesnika i starijih osoba. Osim toga, vrućina čini ljude umornima, čak i kada se ne izlažu većem naporu.

Važno je znati!

• Aktivnosti planirajte ranije ujutro ili kasnije uvečer kada nije toliko vruće i ostanite u hladu kada je god moguće.
• Pijte dovoljno tekućine, ali nemojte piti zaslađena niti alkoholna pića.
• Nosite prozračnu odjeću svijetlih boja.
• Odmarajte se i ne žurite.
• Po mogućnosti se sklonite u klimatiziranu prostoriju.
• Koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.
• Opekline pojačavaju rizik dehidracije i iscrpljenosti od vrućine.