Bolničke infekcije: Kako nastaju, koje su najčešće i kako ih izbjeći

Kad dolazite u bolnicu ili neku drugu zdravstvenu ustanovu ne razmišljate o tome da se vaše stanje, unatoč svim naporima zdravstvenih radnika, može pogoršati zbog neke od infekcija koju tamo dobijete. Do sada su se te infekcije zvale bolničke infekcije.

S obzirom na to da se sve više zahvata koji se mogu zakomplicirati infekcijama odvija u dnevnim bolnicama, domovima za starije i nemoćne, hospicijima, obiteljskoj medicini, čak i u kućama (npr. promjena urinarnog katetera),  sve se više govori o infekcijama vezanim uz zdravstvenu skrb.

Bolničke infekcije imaju dugu i burnu povijest

Bolničke infekcije imaju svoju dugu i burnu povijest. Mađarski ginekolog Ignaz Semmelweis je začetnik borbe protiv bolničkih infekcija. Naime, 1841. godine on je uočio da je stopa smrtnosti žena na porodu 20 puta bila veća ako su ih porađali studenti, a ne primalje. Razlog tomu je bio taj što se tada nisu koristile rukavice, niti su se intenzivno prale ruke, a prije ulaska u rađaonu radili su na leševima. Nakon što je uvedeno obavezno i savjesno pranje ruku, godine 1847. stopa smrtnosti je drastično smanjena. Uz dr. Semmelweisa i jedna je sestra, Florence Nightingale, zaslužna za podizanje svijesti o bolničkim infekcijama.

Razvojem medicinskih postupaka, otkrivanjem i uporabom antibiotika, pranje ruku i uporaba rukavica nisu više dovoljni za smanjenje broja bolničkih infekcija. Stoga možemo reći da se danas razvila posebna znanost koja proučava bolničke infekcije te ih pokušava umanjiti. Koliki je to problem govori činjenica da se njime bave i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska unija (EU) te Organizacija za suradnju i ekonomski razvoj (OECD).

Kako izbjeći bolničke infekcije?

Sigurno mislite da je samo zdravstveni sustav kriv za njih. Ali ne. Na prvom mjestu smo mi i osvješćivanje da se antibiotici trebaju koristiti samo onda kad postoji bakterijska infekcija. Antibiotici ne pomažu kod virusnih infekcija, ne snižavaju povišenu temperaturu, niti umanjuju grlobolju i kašalj koji su izavani virusnim infekcijama. Nemojte inzistirati ili čak sami kupovati antibiotike jer mislite da će vam pomoći. Nepotrebnim korištenjem antibiotika dolazi do stvaranja rezistencije bakterija (pojava kad antibiotici više ne djeluju na bakterije) te su za liječenje bakterijskih infekcija potrebni sve jači i jači antibiotici.

Inače, bolničke infekcije se najčešeće dobiju u jedinicama intenzivne skrbi te prilikom postavljanja urinarnog katetera i postavljanja katetera u venu za davanje lijekova. Osobe koje imaju šećernu bolest i pušači podložniji su infekcijama, kao i starije osobe, djeca, osobe na terapiji zloćudnih bolesti i onih koje imaju smanjen imunitet iz drugih razloga.

Prevencija uključuje i edukaciju

Prevencija bolničkih infekcija je vrlo složen proces koji zahtijeva niz aktivnosti i dobru organizaciju. Prije svega, potrebna je dobra edukacija osoblja, pacijenata i onih koji obilaze pacijente u bolnicama.

Po pitanju osoblja, potreban je dovoljan broj zaposlenih, osobito u jedinicama intenzivne skrbi, redovito i temeljito pranje ruku, korištenje rukavica te njihovo mijenjanje nakon skrbi o svakom pacijentu. Održavanje higijene svih površina je od izuzetne važnosti (kreveti, podovi, zastori, ormarići koje koriste pacijenti). Dobra suradnja glavnih sestara odjela, epidemiologa i mikrobiologa unutar bolnice dovodi do ranog otkrivanja problema te brzog i učinkovitog djelovanja.

Jako je važno da se vrlo racionalno koriste antibiotici unutar bolnice. Stoga postoje posebna povjerenstva koja kontroliraju uporabu antibiotika širokog spektra, a sve s ciljem sprečavanja pojave rezistencije bakterija i pojave težih infekcija.

Koje su najčešće bolničke infekcije?

Ne zna se točno koliko hospitaliziranih pacijenata „zaradi“ bolničku infekciju, ali taj broj se kreće do 10%. Najčešće dolazi do infekcije mokraćnih puteva (zbog uvođenja urinarnog katetera). Upale pluća su pak najčešći uzrok smrti zbog bolničke infekcije.

Na kraju, ono što mi možemo napraviti za sebe vezano za bolničke infekcije jest da tijekom života koristimo antibiotike samo kad liječnici zaključe da je to potrebno te da održavamo higijenu. Ako se nalazimo u bolnici i pokretni smo, potrebno je održavati tjelesnu higijenu, čak i više i bolje nego kad smo kod kuće (redovito tuširanje, pranje ruku i slično).