Obiteljsko zdravlje - 6. listopada 2020.
AUTOR ČLANKA - Marija Martinović, dr. med., ADIVA Plus sadržaj

Blago povišena temperatura: trebate li se zabrinuti?

Vrućica se od davnina smatra jednim od važnih kliničkih pokazatelja bolesti te je među najčešćim razlozima za odlazak liječniku

blago povisena temperatura vrucica

Normalna tjelesna temperatura varira tijekom dana te se održava zahvaljujući termoregulacijskom centru smještenom u prednjem dijelu hipotalamusa. Tijekom razdoblja od 24 sata, temperatura raste od najnižih vrijednosti rano ujutro, do najviših u kasno poslijepodne. Najveća razlika iznosi oko 0,6°C. Tjelesna temperatura ovisi o ravnoteži stvaranja topline u tkivima, osobito u jetri i mišićima te gubitku topline s periferije.

Temperatura tijela: Jesu li se ljudi kroz povijest „ohladili“?

Vrućica je povišena tjelesna temperatura ili tjelesna temperatura iznad nečijih normalnih vrijednosti. Još se od davnina smatra jednim od važnih kliničkih pokazatelja bolesti te jednim od najčešćih razloga za odlazak na pregled kod liječnika.

Što je vrućica

Vjeruje se da je broj učestalih liječničkih konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti visok zbog nedostatka znanja i straha među ljudima. Zabrinutost nastaje dijelom i zbog uvjerenja da vrućica predstavlja bolest, a ne simptom bolesti.

Prema smjernicama za liječenje febrilnih bolesti koje je izdala Svjetska zdravstvena organizacija i Društvo za intenzivnu medicinu i infektivne bolesti Amerike, rektalna temperatura  ≥38°C ili aksilarna temperatura ≥37,5°C ukazuju na vrućicu i u odraslih i u djece.

Vrućica se može podijeliti prema duljini trajanja na akutnu, subakutnu i kroničnu. Akutna vrućica traje manje od 7 dana, subakutna obično ne traje dulje od 2 tjedna, dok kronična ili perzistentna ima trajanje dulje od 2 tjedna. Također, temeljem visine tjelesne temperature, vrućica se može klasificirati na subfebrilitet (37,1-38°C), febrilitet (38,1-39,9°C) i visoki febrilitet (≥40°C).

Uzroci subfebrilnih stanja (TT 37,1 – 38°C) kod odraslih i djece:

  • Zarazne bolesti
  • Akutne i kronične upalne bolesti
  • Endokrine bolesti
  • Alergijske reakcije
  • Bolesti živčanog sustava
  • Operacije, ozljede
  • Različita stanja kod žena

Uzroci subfebriliteta kod žena

Kod žena se povišenje tjelesne temperature može pripisati uzrocima koji su povezani s proizvodnjom hormona. Bazalna tjelesna temperatura, odnosno tjelesna temperatura u mirovanju je niža u prva dva tjedna menstrualnog ciklusa, prije ovulacije. Prisutnost hormona estrogena drži bazalnu tjelesnu temperaturu niskom.

Odmah nakon ovulacije, zbog povišene razine progesterona, temperatura se povisi za oko 0,3 do 0,5°C, sve do slijedeće menstruacije.

Uzroci subfebriliteta često su i endokrine bolesti. Hipertireoidizam označava stanje povećane produkcije hormona štitne žlijezde koji može, a i ne mora biti praćen njenim uvećanjem. Važan je faktor nasljedna komponenta, a stres u bilo kojem obliku često se navodi kao provocirajući faktor za nastanak bolesti. Navedeno stanje se češće javlja kod žena, iako nije niti izostavljena i muška populacija.

Također različita infektivna stanja, kao i menopauzalni sindrom mogu dovesti do subfebriliteta u žena.

Infektivne bolesti

Većinu infektivnih bolesti prati povišena tjelesna temperatura bolesnika. Liječnik koji zbrinjava akutnog bolesnika s vrućicom mora znati prepoznati infekciju koja zahtjeva hitne dijagnostičke i terapijske postupke.

Kad govorimo o subfebrilitetu, on predstavlja uobičajenu pojavu među infektivnim bolestima, osobito kod akutnih respiratornih bolesti uzrokovanih virusima influence, parainfluence, rinovirusima ili adenovirusima. Također može nastati herpes virusnom infekcijom ili u preikteričnom obliku virusnog hepatitisa.

Subfebrilitet u upalnim stanjima:

  • Bolesti respiratornog trakta (upala pluća, bronhitis, bronhiektazije)
  • Bolesti gastrointestinalnog trakta (hepatitis, kolecistitis, pankreatitis)
  • Bolesti ORL organa (faringitis, sinusitis, otitis, tonzilitis)
  • Bolesti genitourinarnog sustava (cistitis, uretritis)
antibiotici ne liječe prehladu

Dječji kašalj i prehlada traju tjednima? Ne posežite odmah za antibioticima

Prema statističkim podacima, djeca godišnje obole od prehlade 4–7 puta, a ako borave u vrtiću, čak 10–12 puta. Tijekom...

SAZNAJTE VIŠE

Subfebrilitet u autoimunim bolestima:

Snižavanje temperature niže od 38°C – da ili ne?

Povećanje temperature unutar subfebrilnog raspona gotovo da ne narušava opće stanje pacijenta i prema tome ne zahtjeva simptomatsko liječenje. Temperatura pada tijekom eliminacije bolesti ili uzroka koji je doveo do pojave subfebriliteta.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button