Slavite zdravo: Ovo su najčešći zdravstveni rizici tijekom blagdana

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, uz blagdansko raspoloženje mnogi dožive negativno iskustvo tegoba od strane srca od kojih su neke vrlo ozbiljne, pa čak i po život opasne.

Povećan broj srčanih udara

Mnoga istraživanja potvrđuju da je tijekom blagdana povećan broj srčanih udara. To je uglavnom posljedica neumjerenosti u konzumaciji hrane i pića, izlaganja hladnoći, stresu, fizičkom naprezanju, kao i izostanka zdravih navika. Broj srčanih tegoba u blagdanskom razdoblju povećan je čak i do 30% u odnosu na ostatak godine.

Tijekom blagdana raste konzumacija hrane koja sadrži dosta zasićenih masnoća te veliku količinu soli. Unos ove vrste hrane povisuje krvni tlak i dovodi do povišenja razine kolesterola. Jednako tako unos alkohola koji je nerijetko povećan tijekom blagdana također je poznati uzročnik nastanka nekih aritmija, čak i kod ljudi koji imaju zdravo srce.

Blagdanska depresija pogađa sve više ljudi

Fenomen blagdanske, ali i postblagdanske depresije pogađa sve veći broj ljudi. Iako je riječ o kratkotrajnom stanju, za mnoge su dani božićno-novogodišnjih blagdana stresan period u kojem se teži nametnutoj slici savršene, idilične obitelji koja često odudara od svakodnevne realnosti. Pod pojmom blagdanske depresije najčešće se podrazumijevaju predblagdanski dani, razdoblje samih blagdana i dani netom nakon njih. Tijekom tog perioda prevelikih očekivanja kod mnogih se javljaju posve suprotni osjećaji i stanja od očekivanih – od ljutnje, stresa, nezadovoljstva do nesanice, umora, praznine, usamljenosti.

Jedan broj onih koji inače imaju depresivne smetnje, koji su usamljeni, starije životne dobi, zdravstveno opterećeni, pa i oni koji su u socijalno-ekonomskoj krizi, često ne izdrže pritisak koji donosi blagdanska i postblagdanska depresija.

Porastu blagdanske depresije pridonosi u velikoj mjeri i suvremeno društvo koje je za božićne i novogodišnje blagdane nametnulo imperativ trošenja, te komercijalizacija blagdana i nerazumno i nerealno trošenje kod mnogih samo pospješuje pojavu depresije.

Vježbanje je važno

Usprkos činjenici da se u te dane konzumira više hrane i da svi žele bogati blagdanski stol, treba zadržati zdrave prehrambene navike, a ne treba zanemariti ni vježbanje. U blagdansko vrijeme često izlazimo iz uobičajenog dnevnog ritma pa samim time izostavljamo i redovitu tjelesnu aktivnost. Znamo da je preporuka za djecu barem 60 minuta, a za odrasle barem 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Jedna od dobrih tehnika kako spriječiti nakupljanje kilograma je redovita tjelesna aktivnost tijekom blagdana.

Povećani unos soli može biti opasan

Druženje s obitelji ili brojni domjenci u opuštenoj atmosferi nerijetko nas dovode do toga da se prepuštamo želji i potrebi za hranom s većim udjelom masti i šećera. Promjena dijetalnih navika tijekom blagdana, osobito povećani unos soli, izrazito nepovoljno djeluje na ljude sa srčanim popuštanjem, bolestima srčanih zalistaka i hipertenzijom zbog zadržavanja tekućine u cirkulaciji, povišenja tlaka što predstavlja dodatni napor za već oslabljeno srce. Ponekad ovakva situacija može dovesti do plućnog edema, teškog, akutnog popuštanja srca koje je po život opasno.

Nekoliko savjeta za zdravije blagdane

Budite umjereni u blagdanskoj hrani, ograničite hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća, pazite na dovoljan unos ribe, voća i povrća.

Budite umjereni u konzumaciji alkoholnih pića, zamijenite neka alkoholna pića izvorskom ili mineralnom vodom.

Održavajte tjelesnu aktivnost tijekom blagdana, ne dozvolite porast tjelesne težine, smanjite stres.

Na hladnom vremenu budite oprezni s teškim tjelesnim aktivnostima. Ne dozvolite da ovo doba godine rezervirano za obitelj i dobro raspoloženje dovede do zdravstvenih problema.