Bakterije za čiju smo otpornost i opakost sami krivi

Na početku članka napravila bih malu neobaveznu anketu i zamolila bih vas da se zapitate kojoj grupi pacijenata vi pripadate:

1. 1. Imam predivnog doktora! Svaki put kad mislim da mi treba antibiotik, dobijem ga, čak i preko telefona ako sam van mjesta boravka.
2. 2. Moj liječnik mi daje antibiotik samo onda kada je stvarno potrebno i ja sam s time zadovoljan/a.

Šalu na stranu, ali kad god pročitate da se je negdje u svijetu pojavila bakterija koja izaziva infekcije otporne na liječenje antibioticima, sjetite se kojoj grupi u anketi pripadate. I nemojte misliti da je ta pojava prisutna samo u Hrvatskoj – nepotrebno propisivanje i uzimanje antibiotika rašireno je po svim zemljama svijeta. Mogli biste pomisliti da ta jedna suvišna kutija antibiotika neće nikome naštetiti. Ali kad se ta jedna kutija pomnoži s milijunima drugih, razvija se bakterijska rezistencija (otpornost) koja dovodi do pojave superbakterija.

Sve vrste bakterija mogu postati „super“

Izraz superbakterija izvorno su skovali mediji kako bi opisali bakterije koje se ne mogu uništiti korištenjem više antibiotika. Međutim, liječnici često koriste fraze poput „bakterije otporne na više lijekova“, a ne „superbakterija“. To je zato što superbakterija nije nužno otporna na sve antibiotike.

Superbakterije nisu posebne vrste bakterija; sve vrste bakterija mogu se pretvoriti u superbakterije. Pogrešna uporaba antibiotika (kao što je uzimanje kad vam nisu potrebni ili nedovršavanje propisanih terapija) jedini je vodeći čimbenik koji doprinosi ovom problemu.

Oni najpesimističniji govore o tome da će liječnici na kraju ostati bez antibiotika za liječenje infekcija izazvanih superbakterijama.

Kada se javlja rezistencija na antibiotike?

• kad se antibiotici propisuju bez potrebe,
• kad je primjena antibiotika zakašnjela kod kritičnih bolesnika,
• kad se antibiotici širokog spektra koriste prekomjerno ili kada se antibiotici uskog spektra koriste nepravilno,
• kada je doza antibiotika niža ili viša od odgovarajuće za specifičnog pacijenta,
• kada je trajanje terapije antibioticima prekratko ili predugo,
• kada terapija antibioticima nije prilagođena dobivenim podacima o mikrobiološkoj kulturi.

Antimikrobna rezistencija ili otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije prilagode i počinju se razmnožavati u prisustvu antibiotika, odnosno kad bakterije postanu otporne na antibiotike koji bi ih trebali uništavati.

Najčešće superbakterije

Najčešće bakterije koje izazivaju rezistenciju su:

• Enterobakterije otporne na karbapenem (CRE): CRE je obitelj bakterija koja se obično nalazi u našem probavnom sustavu, ali neke od tih bakterija mogu uzrokovati po život opasne infekcije krvi i otporne su na sve antibiotike.
• Acinetobacter otporan na više lijekova: Acinetobacter baumannii je soj superbakterije ove bakterije i može se pronaći u tlu, vodi i na koži. Razvija otpornost na antibiotike brže od drugih bakterija i najčešći je u bolnicama.
• Neisseria gonorrhoeae: Ovaj soj bakterija uzrokuje spolno prenosivu bolest gonoreju, koja se je prije lako liječila antibioticima. Međutim, Neisseria gonorrhoeae postaje sve otpornija na njih.
• MRSA: MRSA ili Staphylococcus aureus otporan na meticilin je soj stafilokoka koji se teško liječi. Iako je MRSA otporna na antibiotike, još uvijek postoje neki antibiotici na koje reagira i učestalost po život opasne MRSA je opala.
• Clostridium difficile (C.diff): C. diff je bakterija koja se nalazi u vašim crijevima, a koja se može prekomjerno razmnožiti i uzrokovati teški proljev. Može se prenijeti među pojedincima kroz spore u kupaonicama i na odjeći i ne može se uvijek liječiti antibioticima. Ako se ne liječi, C. diff može biti fatalan.

Borba protiv bakterijske rezistencije

Na sreću, situacija je još uvijek pod kontrolom; zajedničkim naporima pacijenata i zdravstvenih djelatnika, situacija se može poboljšati. S tim ciljem trebalo bi:

• smanjiti korištenje ili zlouporabu antibiotika,
• prevenirati moguće infekcije: redovito prati ruke, po potrebi nositi maske, provoditi redovito i pravilno higijenu,
• održavati čistom životnu i radnu okolinu,
• voditi računa o hrani i pravilno ju pohraniti.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) medicinskim djelatnicima preporučuje:

• kontinuiranu edukaciju liječnika primarne zdravstvene zaštite i specijalista,
• bolničke smjernice i politike temeljene na dokazima,
• nadzor rezistencije na antibiotike u bolnicama i podatke o uporabi antibiotika za provođenje pokusne terapije antibioticima kod teško bolesnih pacijenata

• primjenu pravodobnog i optimalnog trajanja profilakse antibioticima za potrebe kirurških zahvata,
• primjena radije kraćeg nego duljeg trajanja liječenja kod nekih bolesti,
• uzimanje mikrobioloških uzoraka prije početka pokusne terapije antibioticima, nadzor rezultata kulture i upravljanje terapijom antibioticima na temelju rezultata kulture.

Borba protiv rezistencije na antibiotike i stvaranja superbakterija kreće od svakog pojedinca (slično zaštiti okoliša) tako da ako ste na anketu odgovorili pod A, molim vas da pređete u grupu B. Antibiotike koristite samo onda kada su vam zaista i potrebni, u odgovarajućoj dozi i potrošite propisanu terapiju u cijelosti (nemojte prestati uzimati antibiotik samo zato jer osjetite poboljšanje). Održavajte svoje tijelo i okolinu čistima.