Alkohol ne djeluje loše samo na jetru

Nekoliko alkoholnih pića tijekom večere ili druženja s prijateljima postala je normalna pojava, a pića koje čovjek prije toga konzumira tijekom dana, već su zaboravljena. Malo po malo, došli smo u situaciju da se problem prekomjernog konzumiranja alkohola prešućuje. Tim više što danas, za razliku od pedesetak godina ranije, alkoholičari nisu samo ljudi lošeg socioekonomskog statusa, s margina društava, već i visokoobrazovani te dobrostojeći ljudi koji svoj problem u početku dobro skrivaju.

Ovaj podatak ne treba čuditi ima li se u vidu činjenica da prekomjerno konzumiranje alkohola svoje korijene može imati u naslijeđu, a značajan je također utjecaj okoline. Stres da i ne spominjemo.     

Zapanjujući je podatak da se u razvijenim zemljama (dobro ste pročitali, ne zemljama u razvoju) od 8 do 18% smrti muškaraca, te od 2 do 4% smrti žena vezuje uz prekomjerno konzumiranje alkohola i posljedice koje ono nosi.

Bolesti srca i krvnih žila

Za početak treba reći da se količina alkohola razlikuje od pića do pića. Jedna jedinica pića sadrži otprilike 10 g alkohola i odnosi se na 30 ml žestokog pića, 250 ml piva te 100 ml vina.

Preporuka je da žene dnevno ne konzumiraju više od jedne, a muškarci više od dvije jedinice alkoholnih pića. Unos alkohola koji je veći od 90 g dnevno, uvelike povećava rizik za aritmiju te iznenadnu srčanu smrt. Također je izraženija mogućnost pojave komplikacija nakon operativnog zahvata na srcu.

Alkohol i bolesti probavnog sustava

Vrlo neugodan povrat želučanog sadržaja u jednjak (gastroezofagealna refluksna bolest – GERB) također je češći kod ljudi koji češće i u većim količinama konzumiraju alkohol. Naime, alkohol olabavljuje prstenasti mišić između jednjaka i želuca koji sprječava vraćanje sadržaja želuca u jednjak. Dodatno, alkohol potiče lučenje želučane kiseline. Kada se sagleda cjelokupna situacija, prognoza liječenja GERB-a je vrlo loša.

Konzumiranje alkohola dovodi do upale želučane stijenke, potiče razvoj bakterije Helicobacter pylori u želucu te patogenih bakterija u crijevima. Rezultira to proljevom i lošijom apsorpcijom hranjivih tvari u crijevima. Nije rijedak ni čir na dvanaesniku. Također, konzumiranje alkohola, u prvom redu žestokih pića, doprinosi razvoju raka usne šupljine, jednjaka, želuca i debelog crijeva.

Neprestano se u našem tijelu stvaraju slobodni radikali koji oštećuju proteinske strukture stanica. Ti slobodni radikali potenciraju nastanak raka. Inaktiviraju ih zaštitni sustavi u stanicama te antioksidansi iz hrane. Primjer su vitamini E (iz npr. orašastih plodova) i vitamin C (iz npr. svježeg povrća). S obzirom na to da alkohol doprinosi lošijoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, uključujući i spomenute vitamine antioksidativnog djelovanja, ne treba nas čuditi činjenica da neumjereno konzumiranja alkohola potencira pojavu raka.     

Ako je prekomjerno konzumiranje alkohola praćeno čestim povraćanjem, javljaju se oštećenja stijenke jednjaka.

Mnoštvo drugih razloga za oprez i umjerenost

Nažalost, ni drugi organi nisu pošteđeni. Prekomjerno uživanje u alkoholu negativno djeluje na reprodukciju i normalan razvoj nerođenog djeteta, doprinosi osteoporozi te smanjuje osjetljivost stanica na inzulin i tako doprinosi razvoju šećerne bolesti tipa II.

Može se zaključiti da umjereno konzumiranje alkohola treba držati na uzdama jer stres, nezadovoljstvo i problemi s kojima se čovjek svakodnevno susreće, mogu dovesti do toga da konzumiranje alkohola izmakne kontroli.

Budite iskreni prema sebi. Ako u vašoj obitelji postoji predispozicija k alkoholizmu, najpametnije je alkohol niti ne konzumirati.      

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja, svojim savjetima, pomaže unaprijediti prehranu vas i vaše obitelji. Pratiti ju možete na stranici www.prehranasportasa.com