7 zlatnih pravila pružanja prve pomoći

Prva pomoć je medicinska pomoć koja se ukazuje na mjestu gdje se zatekne bolesnu ili ozlijeđenu osobu. Njen zadatak je, uz upotrebu priručnih sredstava, pravodobno:

• ukloniti prijeteći uzrok smrti – spriječiti ugušenje, zaustaviti krvarenje, vratiti disanje ili oživjeti osobu u srčanom zastoju i slično,
• spriječiti moguće komplikacije – spriječiti razvoj infekcije, produbljivanje šoka… te

• otkloniti štetne učinke prijevoza bolesnika ili ozlijeđenog do mjesta pružanja kvalificiranije ili definitivne medicinske pomoći – provesti imobilizaciju, postaviti bolesnika ili ozlijeđenog u odgovarajući položaj i drugo.

Ovom prilikom navest ćemo zlatna pravila pružanja prve pomoći koje treba znati.

Sigurnost prije svega

Ne približavajte se ozlijeđenoj osobi ako time dovodite u opasnost svoj život. Vrlo je važno da se pri pokušaju spašavanja oboljelog ili ozlijeđenoga i sami ne ozlijedite.

Neki su slučajevi osobito opasni, primjerice: kada je ozlijeđeni još u dodiru s električnom strujom, ako je blizu vatre ili ako je u prostoriji ispunjenoj otrovnim parama. Zato uvijek pogledajte oko sebe i pokušajte utvrditi što se dogodilo. Ako je ozlijeđeni pri svijesti, on će vam to sam reći. 

Miran pristup bolesnoj ili ozlijeđenoj osobi

Pristup bolesnoj ili ozlijeđenoj osobi jedan je od najvažnijih čimbenika dobre primjene prve pomoći. Osoba koja pruža prvu pomoć mora ostati mirna i sigurna dok procjenjuje situaciju i poduzima prijeko potrebne mjere. Tako će djelovati umirujuće na okolinu i uvjeriti je da je dorasla situaciji. Ovo je osobiti važno onda kada se pomoć pruža djetetu.

Doznajte simptome

Tegobe (simptomi) koje iznosi ozlijeđena ili bolesna osoba i/ili znaci ozljede ili bolesti, pomoći će vam pri odabiru onih postupka prve pomoći koje ta osoba treba.

Izbjegavanje pomicanja osobe kojoj treba pomoć

Tijekom pružanja prve pomoći ozlijeđenu ili bolesnu osobu u principu ne bi trebalo pomicati s mjesta na kojoj je zatečena, ako to nije nužno, odnosno ako njen ili vaš život nije u neposrednoj opasnosti.

Ako ozlijeđenoga treba pomicati, a ima velike ozljede udova i/ili prijelome kostiju, udove prethodno treba imobilizirati. Pogotovo nemojte micati bolesnika ako sumnjate na ozljede vrata ili leđa, tj. na ozljedu kralježnice!

Najprije pomoći najteže ozlijeđenome/bolesnome

Ako je ozlijeđeno nekoliko osoba, treba brzo procijeniti koja je najteže ozlijeđena i postupiti poštujući prioritete. Uvijek najprije pomozite najteže ozlijeđenoj osobi.

Međutim, imajte na umu da najglasniji ozljeđenik ne mora biti i najteže ozlijeđen.

Odmah pozvati pomoć

Važno je uvijek slušati zdrav razum, biti svjestan svojih mogućnosti i ne pokušavati učiniti previše kako ne bismo napravili štetu. Zato ne oklijevajte pozvati hitnu medicinsku pomoć (u daljnjem tekstu HMP) ili najbližeg liječnika kad god se radi o sumnji na ozbiljniju ozljedu ili bolest.

Ako nemate mobilni telefon, najbolje  je zamoliti nekoga iz okoline da pozove hitnu medicinsku pomoć i/ili najbližeg liječnika. Tako se možete nesmetano nastaviti baviti bolesnom ili ozlijeđenom osobom. Ako sami obavljate poziv, ne zanemarite osobu kojoj pružate prvu pomoć. Međutim, ne prekidajte telefonsku vezu s operaterom HMP, jer vas on može usmjeravati u primjeni mjera prve pomoći i voditi vas kroz cijeli postupak do dolaska medicinskog osoblja.

Pričekajte medicinsko osoblje

Do dolaska medicinskog osoblja bolesnika ili ozlijeđenog ne ostavljajte samog, pogotovo ako je bez svijesti. Ako bolesnik ili ozlijeđeni nije pri svijesti, nerijetko je potrebno  trenutačno uspostaviti prohodnost dišnih putova, disanje i rad srca kako bi se spriječila trajna oštećenja.

U obnovi ili stjecanju znanja iz prve pomoći može pomoći skripta „Prva pomoć“ koju možete preuzeti na ovoj poveznici.