12 načina za smanjenje rizika od raka

Pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti ili malignih tumora pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima.

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ako se ponašamo sukladno znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji (sprečavanju) karcinoma, a koje su objedinjene u Europskom kodeksu protiv raka.

1. Nemojte pušiti. Ako pušite, prestanite

Prestanak pušenja u 30-im godinama života smanjuje vjerojatnost prijevremenog umiranja od bolesti vezane s pušenjem za više od 90%, a prestanak u 50-im godinama za 50% u odnosu na osobe koje nastavljaju pušiti.

Jedna popušena kutija cigareta dnevno tijekom jedne godine skraćuje život za 53 dana.

2. Izbjegavajte prostore zadimljene duhanskim dimom

Nemojte dopustiti pušenje u svom domu i na radnom mjestu. Pasivno pušenje je udisanje duhanskog dima iz okoliša, dima koji je nastao izgaranjem duhanskog proizvoda i dima kojeg pušači izdišu.

Taj duhanski dim štetno djeluje na nepušače, pa nepušači izloženi pasivnom pušenju imaju dvostruko veći rizik od raka pluća u usporedbi s osobama nepušačima koje nisu izložene pasivnom pušenju.

Pasivni pušači su najčešće djeca. Aktivno ili pasivno pušenje trudnice povećava rizike po zdravlje za nerođeno dijete te rizike za rast, razvoj i zdravlje rođenog djeteta.

3. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu

Održavati tjelesnu težinu unutar preporučenih vrijednosti, a to prema indeksu tjelesne mase (težina u kg/visina u m2) iznosi 18,5 – 24,9, jedna je od najvažnijih zaštitnih mjera protiv raka. Pretilost u današnje vrijeme ima epidemijske razmjere, a značajan je rizični čimbenik za nastanak mnogih sijela raka, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

4. Svakodnevno budite tjelesno aktivni najmanje 30 minuta

Svakodnevna umjerena do snažna tjelesna aktivnost u trajanju od 30 do 60 minuta, smanjuje rizik za rak debelog crijeva za 30 do 40% u odnosu na osobe sa sjedilačkim načinom življenja (najaktivniji imaju najveći pozitivan učinak).

Žene koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću imaju smanjeni rizik za rak dojke te 20 do 40% manji rizik za rak endometrija maternice u odnosu na fizički neaktivne žene. Sjedilački način života je rizični čimbenik za razvoj brojnih kroničnih bolesti, a među njima i za nastanak onih malignih. Nasuprot tomu, redovita tjelesna aktivnost doprinosi smanjenju rizika, očuvanju i unapređenju zdravlja.

5. Jedite raznoliko povrće i voće, najmanje pet obroka dnevno

Jedite što više cjelovitih žitarica i mahunarki. Ograničite konzumiranje crvenog mesa i izbjegavajte gotove mesne prerađevine.

Slobodni radikali su štetni spojevi koji nastaju, primjerice, tijekom disanja ili se unose onečišćenom hranom ili zrakom, te uzrokuju oštećenja koja mogu utjecati na razvoj raka. Antioksidansi su pak tvari koje štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Naš organizam dijelom proizvodi antioksidanse uz pomoć vitamina i minerala, a dijelom ih unosimo hranom.

Namirnice najbogatije antioksidansima su: suhi grah, borovnica, brusnica, artičoka, kupina, malina, šljiva, jagoda i jabuka. Antioksidativno djelovanje imaju vitamin C, A i E, beta-karoten, selen te neki drugi prirodni spojevi. Ograničite unos soli i suhomesnatih proizvoda. Prekomjerna konzumacija gotovih prerađenih prehrambenih proizvoda koji su bogati šećerima i mastima, a siromašni vlaknima, predstavlja povećan rizik za rak debelog crijeva i drugih dijelova probavnog sustava.

6. Ograničite konzumiranje alkoholnih pića

Osobe koje konzumiraju velike količine alkohola, posebno u kombinaciji s pušenjem, imaju veći rizik za neka sijela raka (rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, dojke).

Međutim, antioksidansi u crnom vinu mogu sprečavati razvoj nekih vrsta raka, stoga se preporučuje čaša crnog vina dnevno. Pijenje jedne čaše crnog vina dnevno upola smanjuje rizik za rak prostate, a muškarci koji piju četiri čaše tjedno imaju 60% manji rizik pojavnosti agresivnijih tipova raka prostate.

7. Izbjegavajte pretjerano izlaganje sunčevim zrakama

Svako dugotrajno izlaganje suncu, svako izlaganje bez zaštite te prekomjerno korištenje solarija, povećava rizik za nastanak raka kože, među kojima je najzloćudniji melanom. Zaštitite se i redovito obavljajte samopregled kože, a po potrebi i pregled kod dermatologa.

8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu

Poštivanjem zdravstvenih i sigurnosnih uputstava na radnom mjestu štitite se od tvari koje uzrokuju rak.

Za određena sijela raka postoje dokazi koji govore o povezanosti određenih tvari iz okoliša, pa tako i iz radnog okruženja, s nastankom maligne bolesti (rak pluća, mokraćnog mjehura i kože, leukemija, limfom, mezoteliom). Dugotrajna izloženost (tijekom više godina) određenim tvarima na radnom mjestu, znači i visoki rizik za nastanak neke bolesti.

Međutim, zna se da se zaštitom na radu može spriječiti svaki rak prouzročen na radnom mjestu. Stoga su državne mjere i politike izuzetno važne u smanjenju izlaganja tvarima koje uzrokuju rak te zaštiti od njihovog štetnog utjecaja. Pojedincima se preporučuje pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa na radnom mjestu.

9. Provjerite razine radona u svom domu

Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.

Radon je prirodni radioaktivni plin, bez boje i mirisa, koji se nalazi u kori Zemlje. Može se otkriti samo pomoću posebnih mjernih uređaja. Nastaje radioaktivnim raspadom radija kojeg ima u tlu i stijenama te lako dospijeva iz tla u zrak. Međutim, njegove koncentracije u zraku su malene te općenito nisu opasne za zdravlje.

Najveći problem su potencijalno visoke koncentracije u zatvorenim prostorima (podrumi, stanovi, radna mjesta), posebno u prostorima koji se nedovoljno provjetravaju. U takvim sredinama radioaktivnim raspadom radona stvaraju se čestice koje se zadržavaju na česticama prašine u zraku. Udisanjem se oštećuju pluća, a dugotrajna izloženost višim vrijednostima radona povećava se rizik od nastanka raka pluća.

10. Majke, dojite svoju djecu

Dojenje ima zaštitnu ulogu u nastanku raka dojke. Žene koje duže vremena doje svoju djecu imaju niži rizik od pojave raka dojke od žena koje se nalaze u sličnim okolnostima, ali ne doje.

11. Cijepite djecu protiv hepatitisa B i HPV-a

Istraživanjima je dokazana učinkovitost cjepiva u smanjenju rizika od HPV (humani papiloma virus) infekcije (predstadija raka vrata maternice i ostalih lokacija anogenitalne regije) te smanjenju spolnih bradavica.

12. Obavljajte preventivne preglede

Rano otkrivanje karcinoma pretpostavlja otkrivanje bolesti u lokaliziranom stadiju prije nastanka bilo kojih simptoma.

Ranim otkrivanjem bolesti stupanj preživljavanja raste do potpune izlječivosti, odnosno sprečavanja smrtnog ishoda. Redovitim mamografskim pregledima prijevremena smrtnost od raka dojke može se smanjiti za 30% kod redovito pregledanih žena u dobi od 50 do 70 godina. Redovitim testiranjem skrivene krvi u stolici broj smrti zbog raka debelog crijeva može se smanjiti za 15 do 33%. Redovitim ginekološkim pregledima i PAPA testiranjem (za rano otkrivanje raka grlića maternice) rizik smrti zbog ovog raka smanjuje se za 90%.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije