Vrijeme je za promjenu! Čimbenici rizika za moždani udar mogu se izbjeći

Nakon objavljenih rezultata dvije velike međunarodne studije, Global Burden of Stroke in 188 countries (The Lancet Neurology 2016.) i INTERSTROKE study ( The Lancet 2010. i 2016.), jasno se nameće potreba bitno aktivnijeg pristupa prevenciji moždanog udara. Rezultati navedenih studija, naime, pokazuju da 90% moždanih udara nastaju kao posljedica faktora rizika na koje se može utjecati. Posebno je naglašeno njih deset: povišen krvni tlak, tjelesna neaktivnost, neodgovarajuća prehrana, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, konzumacija alkohola, fibrilacija atrija, kolesterol, šećerna bolest, depresija i stres .

Povišen krvni tlak

Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak /RR/) je često oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Njegov pravi uzrok najčešće ostaje nepoznat, osim u nekim rijetkim slučajevima. Je li krvni tlak povišen, možemo ustanoviti tako da ga izmjerimo. On, naime, ne daje neke specifične pouzdane simptome koji bi govorili u prilog povišenog RR-a. Stoga je, često neprepoznat, dobio naziv „tihi ubojica“ zbog mogućih razornih posljedica po zdravlje.

Povišen krvni tlak je najvažniji faktor rizika; on povećava rizik od nastanka moždanog udara tri do četiri puta i u podlozi je većine oboljelih od moždanog udara. Danas postoje učinkoviti lijekovi koji uspješno liječe povišen RR. Daje se jedan lijek ili kombinacija nekoliko lijekova od kojih svaki djeluje na određeni mehanizam nastanka povišenog RR-a. Osim lijekova, svakako treba voditi računa o životnom stilu reguliranjem tjelesne težine, smanjenjem unosa soli u hrani, tjelovježbom, izbjegavanjem alkoholnih pića. Potrebno je nastojati živjeti opušteno i mirno te ne dozvoliti stresu da uništava kvalitetu života.

Tjelesna neaktivnost

Posljednjih je godina jasno dokazano da redovita tjelesna aktivnost oko 30 minuta svakog dana, značajno doprinosi smanjenju rizika nastanka moždanog udara. Tjelesna aktivnost dovodi do povećanja količine BDNF-a (brain derived neurotrophic factor), neuropeptida koji omogućuje bolje funkcioniranje moždanih funkcija i smanjuje rizik nastanka depresije. Redovita tjelesna aktivnost održava zdravu srčanu funkciju, djelujući tako i na uredno održavanje moždane cirkulacije.

Kad govorimo o tjelesnoj aktivnosti, to nije vježbanje u teretani, već to može biti npr. hodanje, plivanje, plesanje, da spomenemo samo neke od aerobnih aktivnosti koje su blagotvorne za organizam. Ples je posebno značajan jer slušanje glazbe i kretanje u ritmu glazbe, pospješuje lučenje neurotransmitera i hormona koji su odgovorni za dobro raspoloženje, osjećaj ugode i sreće.

Važnost odgovarajuće prehrane

Posljednjih se godina mnogo govori o vrijednosti mediteranske prehrane za zdravlje, posebno u prevenciji moždano-žilnih i srčanih bolesti, a također i Alzheimerove bolesti. Rezultati kliničkih pokusa na velikom broju ispitanika objavljeni u eminentnim časopisima (New England Journal of Medicine, The Lancet, Circulation etc.) to nedvojbeno dokazuju. Kao što znamo, mediteranska prehrana uključuje ribu (plavu), povrće i voće, maslinovo ulje, čašu crnog vina. Za poboljšanje kognitivnih (spoznajnih) funkcija preporučuju se još i orašasti plodovi, bobičasto (šumsko) voće, tamna čokolada s preko 70% kakaa, zeleni čaj i slično.

Riba je iznimno vrijedna kao namirnica. Njezin blagotvorni učinak na cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti je rezultat djelovanja svih njenih nutrijenata. Riba se smatra jednim od najvrijednijih izvora bjelančevina koje sadrže nezasićene masne kiseline, posebno mnogo ω-3 nezasićenih masnih kiselina te vitamina, posebice D i B.

Prekomjerna tjelesna težina

Prekomjerna tjelesna težina posljedica je nezdrave prehrane, stresnog i posebice sjedilačkog života, a može biti i posljedica hormonskog disbalansa, no treba je liječiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara (kao i tjelesna neaktivnost), a također i za nastanak kognitivnih poremećaja.

Pušenje

Pušenje povećava rizik nastanka moždanog udara tri do četiri puta, a pasivno pušenje u kući za 1,5 do 2 puta. Nikotin, uz ostale štetne sastojke duhanskog dima, dovodi do oštećenja mnogih dijelova organizma (pluća, srce, krvne žile, mozak itd.); što je veći broj popušenih cigareta, veći je i rizik nastanka poremećaja.

Dobra je vijest da je kod pušača, nakon pet godina nepušenja, rizik nastanka moždanog udara jednak onome kod nepušača.

Uživanje u alkoholnim pićima

Prekomjerno, a osobito svakodnevno pijenje alkoholnih pića u većim količinama, dovodi do poremećaja u metabolizmu masti, s posljedicom zadebljanja stijenki žila i gubitka elastičnosti. Time se povećava rizik i za moždani udar. Alkohol u malim količinama povećava koncentraciju HDL­kolesterola u krvi, a oko 18% zaštitnog učinka pripisuje se smanjenju LDL-kolesterola. Potrebno je naglasiti da samo mala količina alkohola ima pozitivan utjecaj, stoga zdravi način življenja dozvoljava upotrebu alkohola u najmanjoj mogućoj mjeri, do 2 dcl vina dnevno, dok pijenje većih količina alkohola značajno povisuje rizik nastanka moždanog udara.

Fibrilacija atrija

Mozak i srce su u tijesnoj vezi, pa su bolesti srca značajan faktor rizika, s posebnim naglaskom na fibrilaciju atrija (treperenje pretklijetki), što može dovesti do stvaranja ugrušaka i, posljedično, moždanog udara. Fibrilaciju je potrebno čim ranije otkriti jer danas imamo na raspolaganju učinkovite lijekove koji uspješno smanjuju rizik nastanka moždanog udara.

Povišene masnoće u krvi

Poremećaj metabolizma masnoća s povišenim vrijednostima kolesterola i/ili triglicerida također možemo uspješno liječiti primjenom adekvatne terapije (statini i najnoviji PCSK9 inhibitori), no svakako uz zdrav životni stil (prehrana, vježbanje, antistresni programi).

Dijabetes

Šećerna bolest dovodi do poremećaja u moždanoj mikrocirkulaciji i posljedično do mogućeg moždanog udara, a često i do kognitivnih poremećaja, a uspješno se liječi primjenom lijekova ili inzulinom, svakako uz zdrav životni stil.

Depresija

Depresija je pogubna bolest koja uništava kvalitetu života, a može dovesti i do dramatičnih poremećaja kao što je moždani udar. Važno je naglasiti da se danas depresija može uspješno liječiti lijekovima, uz psihološku podršku i zdrav način života.

Stres je postao dio svakodnevnice, pogotovo u posljednje bolesno vrijeme. On je svakako poguban za naše zdravlje i nemojmo mu dati da nam uništava kvalitetu života. Metode opušanja, meditacija, masaže, yoga, šetnje, slušanje glazbe, plesanje, druženje s prijateljima ima blagotvorni utjecaj na smanjenje utjecaja stresa u našem životu.