Veljača u znaku epilepsije: evo zašto biste trebali odjenuti ljubičasto 

U veljači obilježavamo Međunarodni dan epilepsije i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta oboljelo je od ove kronične neurološke bolesti. 

O epilepsiji

Riječ „epilepsija“ grčkog je podrijetla i znači napadaj, obuzetost. Od nje su bolovale i mnoge poznate i uspješne osobe u povijesti poput Napoleona, Julija Cezara, Alfreda Nobela, Vincenta Van Gogha i drugih. Epilepsija je također jedna od češćih bolesti u žena reproduktivne dobi.

Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest koja je u većini slučajeva dobro kontrolirana, što znači da osobe s epilepsijom uglavnom vode normalan život. Dijagnozu epilepsije postavlja stručna osoba, specijalist neurolog, na temelju podataka, povijesti bolesti, praćenja i nalaza koji mu prilaže bolesnik.

Što je epileptički napad i kako se epilepsija dijagnosticira?

Stanice mozga (neuroni) međusobno komuniciraju putem otpuštanja molekula (neurotransmitera) čime nastaju elektro-kemijski signali koji se prenose s jedne stanice na drugu. Epileptički napad nastaje kao posljedica prekomjernog i abnormalnog izbijanja signala neurona, dok je bolest koju zovemo epilepsija stanje u kojem postoji rizik od ponavljanja epileptičkih napadaja.

Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, pregleda specijalista neurologa i elektroencefalografskog snimanja (EEG) – dijagnostičke pretrage koja upućuje na funkcionalna neurofiziološka zbivanja u mozgu.

Epilepsija u trudnoći

U općoj populaciji oko 0,3 do 0,5% rodilja boluje od epilepsije. Za većinu trudnica (90%) epilepsija neće predstavljati značajnu prepreku tijekom trudnoće, poroda, dojenja ili zdravlja djeteta.

Iako većina trudnica tijekom trudnoće nema promjene u frekvenciji napadaja, pojava učestalijih napadaja će uslijediti kod otprilike 15 do 30% žena. Prema dosadašnjim saznanjima, nema jasnog direktnog štetnog utjecaja epileptičkog napadaja na nerođeno dijete, no činjenica je da se majka tijekom napadaja može ozlijediti i na taj način naštetiti djetetu. Također je poznato da napadaji mogu potaknuti prijevremeni porođaj ili pobačaj te smanjiti srčanu frekvenciju ili oksigenaciju ploda. Doduše, vrlo rijetko se viđa smrtni ishod majke kao posljedica loše kontrole napadaja u trudnoći.

Tijekom trudnoće u tijelu dolazi do značajnih fizioloških, metaboličkih i hormonskih promjena što zahtjeva redovito praćenje i korekciju antiepileptičke terapije. S obzirom na to da određeni antiepileptici nose veći rizik od pojave kongenitalnih malformacija, zastoja u rastu i dismorfičnih karakteristika, trudnoću je potrebno planirati u dogovoru s neurologom.

Ako trudnoća nije bila planirana, preporučuje se što prije javiti se nadležnim liječnicima. Kod planiranja trudnoće se biraju lijekovi s minimalnim utjecajem na plod te vrijeme začeća kada je postignuta maksimalna stabilizacija napadaja i zadovoljavajući učinak terapije. Bitan pozitivan prediktor uspješne kontrole napadaja tijekom trudnoće je duži period bez napadaja prije trudnoće.

Važno je napomenuti da uspješna kontrola epileptičkih napadaja, minimaliziranje potencijalnih komplikacija i rizika utjecaja lijekova na razvoj djeteta počinje u fazi prije začeća. Stoga se preporučuje planirati svaku trudnoću u dogovoru s nadležnim neurologom i ginekologom, kao i redovito praćenje tijekom trudnoće i postpartalnog doba.

Stručni tim vrhunskih neurologa Poliklinike Aviva, specijaliziranih za područje elektroencefalografije i epileptologije nastojat će maksimalno pridonijeti zdravlju vašeg neurološkog sustava. Javite se s povjerenjem.