Svjetski dan mozga: 5 stupova važnih za zdravlje mozga

Mozak je naše „centralno računalo“, najvažniji organ u ljudskom tijelu koji kontrolira sve tjelesne funkcije i ponašanje. On je centar za misli, pamćenje, emocije, osjećaje, kretanje te mnoge druge vitalne funkcije. S obzirom na njegovu kompleksnost i ulogu, očuvanje zdravlja mozga od ključne je važnosti za cjelokupno zdravlje i kvalitetu života.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje mozga je stanje funkcioniranja mozga kroz kognitivne, osjetilne, socio-emocionalne, ponašajne i motoričke domene, omogućujući osobi da ostvari svoj puni potencijal tijekom životnog vijeka, bez obzira na prisutnost ili odsutnost poremećaja.

Različiti čimbenici povezani s tjelesnim zdravljem, zdravim okolišem, sigurnošću, cjeloživotnim učenjem i socijalnim povezivanjem, kao i pristupom kvalitetnim uslugama, utječu na način na koji se naši mozgovi razvijaju, prilagođavaju i reagiraju na stres i nedaće. Ovi čimbenici omogućuju strategije za promociju i prevenciju tijekom cijelog životnog vijeka.

Ovom prilikom donosimo pet važnih stvari kojih se trebamo držati kada želimo unaprijediti zdravlje mozga.

1. Redovito vježbajte

Tjelovježba pruža brojne dobrobiti za naš organizam, posebno za zdravlje mozga i neurološki sustav u cjelini. Brojne studije su pokazale da ljudi koji se redovito bave fizičkom aktivnošću imaju manju vjerojatnost za razvoj mentalnih disfunkcija te manji rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Prednosti tjelovježbe mogu se pripisati povećanom protoku krvi kroz mozak tijekom fizičkih aktivnosti. Osim toga, tjelovježba pomaže neutralizirati učinke prirodnih procesa starenja, kao što je smanjenje broja neuroloških veza u mozgu. Zato se može reći da redovito vježbanje čak može preokrenuti neke negativne tendencije starenja. Stoga redovito vježbajte nekoliko puta tjedno, u trajanju od 30 do 60 minuta. Hodajte, plivajte, igrajte tenis ili izaberite bilo koju drugu umjerenu aerobnu aktivnost koja će povećati broj otkucaja srca.

2. Dovoljno spavajte

Učestalo se ističe važnost redovitog sna u očuvanju zdravlja mozga. Neke teorije tvrde da san pomaže kod odstranjivanja abnormalnih proteina u mozgu koji utječu na formiranje memorijskih procesa. San tako poboljšava proces pamćenja te zdravlje mozga u cjelini.

Preporučuje se sedam do osam sati neprekinutog sna tijekom noći. Tako dajete mozgu dovoljno vremena da se konsolidira te pohrani informacije na učinkovit način. Ako je vaš san isprekidan, potražite savjet liječnika te provjerite što bi mogao biti razlog jer je ponekad riječ o apneji u snu. Taj savjet posebice vrijedi ako netko u vašoj obitelji već ima apneju.

3. Odaberite mediteransku prehranu

Hranite vaš mozak kvalitetno; način prehrane uvelike utječe na njegovo zdravlje. Mnogi liječnici i nutricionisti preporučuju mediteranski tip prehrane bogat povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i zdravim masnoćama poput maslinovog ulja. Pritom izbjegavajte konzumaciju crvenog mesa ili ga jedite u vrlo maloj količini. Također pripazite na unos soli – uvijek je bolje manje, nego više. Okus možete obogatiti mnoštvom drugih začina, pa pokušajte eksperimentirati.

Ako vam je potreban argument više u prilog mediteranskoj prehrani, istraživanja pokazuju da oni koji se „hrane mediteranski“, imaju manje izglede za obolijevanje od Alzheimerove bolesti u odnosu na ostale. Dobro je znati da nezasićene omega-3 masne kiseline iz maslinovog ulja te drugih izvora zdravih masnoća povoljno djeluju na normalno funkcioniranje stanica mozga, smanjuju rizik razvoja koronarne arterijske bolesti, usporavaju gubitak kognitivnih funkcija kod starijih osoba te povećavaju koncentraciju.

4. Ostanite mentalno aktivni

Kao što jačate mišiće u tijelu, tako se preporučuje i treniranje mozga – morate ga koristiti kako ga ne biste izgubili. Na tom području postoji niz savjeta, od rješavanja križaljki, čitanja, kartanja ili slaganja puzzlea. Neka takvi treninzi postanu dio vaše dnevne rutine.

Pritom nemojte vjerovati sumnjivim programima za trening mozga koji se nude na internetu, a koji su puni bombastičnih obećanja jer za njihovu učinkovitost nema konkretnih dokaza. Vašem je mozgu dovoljno da čitate ili, primjerice, rješavate sudoku.

5. Družite se

Poznato je da društvena interakcija pomaže kod ublažavanja depresije i stresa, dviju psiholoških tegoba koje mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Uvijek pronađite priliku za druženje s prijateljima ili bližnjima, pogotovo ako živite sami. Jedno je istraživanje, naime, povezalo usamljenički način života s pojavom atrofije mozga.

Među provjerenim benefitima socijalizacije u kontekstu mentalnog zdravlja spominju se:

• poboljšanje raspoloženja i veći osjećaj sreće,
• smanjenje rizika od demencije,
• promicanje osjećaja sigurnosti i pripadnosti te povjerenja.

Korišteni izvori: Klinika Mayo, Svjetska zdravstvena organizacija, MercyCare,