Ovo su najčešće vrste i simptomi tumora mozga

Tumori mozga obično se dijele na benigne i maligne, iako su svi tumori unutar lubanje opasniji zbog kompresije na okolno moždano tkivo. Najčešći benigni tumor je meningeom, a najčešći i najagresivniji maligni tumor je glioblastom.

Meningeom je tumor moždanih ovojnica te raste dugo i sporo. Tek kad naraste dovoljno velik, stvara kompresiju i izaziva simptome kao što je, primjerice, glavobolja. Glioblastom je tumor moždanih stanica koji brzo napreduje i teško ga je razgraničiti od okolnog tkiva pa ga je zbog toga i teško liječiti operativnim putem. Meningeom ima jasne granice pa se relativno lako operira.

Benigni tumori su češći. Najčešći je meningeom, a zatim neurinom. Prema istraživanju Decision Resources Groupa, najčešća sijela tumora su cerebralne ovojnice, a najčešći tip tumora je meningeom. Na drugome mjestu tumori su hipofize, a na trećem frontalni rezani.

Rizični čimbenici za razvoj tumora mozga

Svaki tumor može metastazirati u mozak nakon određenog broja godina, a najčešći su ipak oni dojke i pluća. Rizični čimbenici za razvoj tumora mozga nisu dovoljno poznati, iako neke vrste tumora, kao što su neurinomi, mogu biti nasljedni. Limfomi se ponekad javljaju u imunosuprimiranih bolesnika koji su liječeni imunosupresivima radi drugih bolesti kao, primjerice, kod transplantacije organa.

Najčešći simptomi

Neke vrste tumora tipične su za dječju dob, a druge se javljaju samo u odrasloj dobi. Simptomi mogu biti vrlo blagi, ali i dramatični, primjerice izrazito jaka glavobolja. Najčešći simptomi su vrtoglavica, mučnina i povraćanje koji nastaju zbog kompresije.

Ponekad liječnik posumnja na tumor zbog poteškoća u govoru, pismu ili računanju, primjerice ako primijeti iznenadnu pojavu grešaka u računanju kod profesionalnog računovođe ili gramatičke pogreške kod nastavnika. Ponekad bolesnik postane odsutan i djeluje depresivno, a ponekad je prvi simptom epileptički napadaj.

Elektroencefalogram ili kognitivni testovi mogu upućivati na neke promjene, ali prava slika veličine i položaja tumora mozga može se dobiti samo pomoću magnetske rezonancije. Ponekad je potrebno kontrastno sredstvo. Neke vrste tumora, kao što su kalcificirani meningeomi, mogu se dobro vidjeti i pomoću kompjuterskog tomograma.

Tijek oporavka nakon operativnog zahvata

Otprilike polovica bolesnika s primarnim tumorom mozga bude operirana, a kod druge polovice bolesnika je u vrijeme dijagnosticiranja tumor toliko narastao ili je takvog tipa da ga nije moguće operirati. Neki se bolesnici brzo i uspješno oporavljaju te se vraćaju na posao, a kod nekih to nije moguće zbog opsežnosti tumora.

Kod nekih se tumora zaista može očekivati potpuni oporavak, a postoje i vrste koje često recidiviraju pa je potrebno nekoliko operacija. U nekim je situacijama moguće napraviti samo palijativni zahvat. Otprilike trećina bolesnika liječena je kemoterapijom, a otprilike 50 do 60 posto bolesnika poživi pet godina nakon dijagnosticiranja tumora mozga.