Spas za mnoge: Dolazi li konačno lijek protiv migrene?

Krajem 2017. godine nekoliko farmaceutskih proizvođača objavilo je da su u završnoj fazi kliničkih ispitivanja novih lijekova protiv migrene koji će možda donijeti spas osobama koje pate od te vrste glavobolje.

Budu li rezultati povoljni, bit će to konačno uspjeh dugogodišnjih istraživanja liječenja migrene. Iako gotovo 15 posto svjetske populacije pati od migrene, izbor terapije je prilično skroman. Posljednji novi lijek, triptan, uveden je još prije 30 godina te otad gotovo i nije bilo novosti u liječenju.

Migrena je rjeđa kod muškaraca nego kod žena kod kojih je obično povezana s menstrualnim ciklusom

Migrena je vrsta glavobolje, vrlo karakteristična po svojim simptomima, a javlja se samo s jedne strane glave. Bol je pulsirajuća ili tupa, a razlikuje se migrena bez aure i s aurom, kod koje pacijent prije napadaja bola primjećuje vizualne smetnje, odnosno bljeskove ili zamućenje pred očima ili neobične, nepostojeće zvukove. Glavobolja kod migrene je intenzivna, praćena mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlo ili buku. Tijekom napadaja mnogi pacijenti nisu sposobni obavljati svakodnevne obaveze ni raditi nego spas traže u mirovanju i izolaciji. Kod nekih taj napadaj traje kratko, nekoliko sati ili dan, a kod nekih stanje može potrajati i nekoliko dana. Kod jednih se javlja nekoliko puta u životu, a kod drugih i nekoliko puta u mjesecu, što im prilično narušava kvalitetu života. Migrena je rjeđa kod muškaraca nego kod žena kod kojih je obično povezana s menstrualnim ciklusom te se, za razliku od tenzijske glavobolje koja je iznimno rijetka kod djece i obično povezana samo s prehladom, može javiti već i u dječjoj dobi.

Stres je jedan od ključnih “okidača”

Migrenu je opisao Hipokrat, koji je živio između 460. i 370. godine prije Krista, vrlo slično kasnijim modernim opisima, kao poremećaj vida, bol u jednoj strani glave i povraćanje, a našla se i u zapisima drugih drevnih liječnika poput Celzijusa, Areteja iz Kapadokije i Galena. No iako je davno opisana, uzrok njezina nastanka nije poznat. Zna se da dolazi do promjena na krvnim žilama mozga – najprije sužavanje koje uzrokuje nastanak aure, a potom širenje koje uzrokuje bol. U bolnom se području mijenja sadržaj neurotransmitora, kemijskih tvari koje prenose podražaje. Posebno se smanjuje količina 5-hidroksitriptamina, a smatra se da nastaje i upalni podražaj živaca. Zna se da su uključeni i genski, odnosno nasljedni čimbenici jer se kod dvije trećine oboljelih bolest javlja unutar obitelji. Stres je jedan od ključnih događaja u nastanku napadaja, bilo da se javlja u vrijeme intenzivnog stresa ili kad on popusti. Nedostatak sna, intenzivan umor, dugotrajno gledanje televizije i glad kod mnogih oboljelih izazvat će napadaj, kao i vremenske prilike, posebno južina i visoka vlaga u zraku, te izlaganje vrućini ili pak hladnoći. Kod mnogih oboljelih okidač mogu biti neke vrste hrane koje uzorkuju pojavu napadaja: alkohol, aromatični sirevi, orašasti plodovi, sušena riba… No treba razumjeti da okidači ne uzrokuju migrenu nego samo dovode do njezina nastanka.

Lijek se ispituje i u obliku tableta te zasad, osim povoljnog učinka, nisu primijećene ozbiljnije nuspojave

Lijekovi koji se propisuju služe uglavnom za liječenje bol

Danas se liječenje provodi prije svega promjenom načina života, odnosno prepoznavanjem te izbjegavanjem okidača koji izazivaju napadaj, a nužno je i voditi zdrav život, izbjegavati stres, dovoljno se odmarati te primijeniti razne metode relaksacije. Lijekovi koji se propisuju služe uglavnom za liječenje bola, a to su prvenstveno acetilsalicilna kiselina te potom i nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena i naproksena. Triptani, odnosno agonisti 5-HT receptora, daju se u vrijeme samog napadaja, a mogu biti u obliku tableta ili intranazalnog spreja te smanjuju intenzitet napadaja i duljinu trajanja. Osobama koje imaju česte napadaje propisuju se beta-blokatori ili antidepresivi u pokušaju da se kontrolira učestalost tih pojava migrene, a nekima pomaže fizikalna terapija ili akupunktura. Godine 2010. objavljena su istraživanja koja su pokazala da je mogući uzrok nastanka migrene oštećenje jednoga gena i otad su sva istraživanja bila usmjerena na pronalazak lijeka koji će utjecati na gene. Upravo ovi novi lijekovi koji su u posljednjoj fazi ispitivanja pripadaju skupini monoklonskih antitijela koji djeluju kao inhibitori peptida ovisnog o kalcitonin genu, vrsti neurotransmitora koji u mozgu utječe na cirkulaciju krvi, a na mjestu napadaja migrene nalazi se u većoj količini.

Dosadašnja klinička ispitivanja lijeka pokazala su da on sprečava vezanje peptida na receptor, a time i napadaj. Ispitanici su primali jednu injekciju mjesečno i kod 60% posto ispitanih napadaji se nisu pojavili. Lijek se ispituje i u obliku tableta te zasad, osim povoljnog učinka, nisu primijećene ozbiljnije nuspojave koje bi mogle zaustaviti postupak registracije lijeka. Problem će vjerojatno nastati u cijeni lijeka jer su u pravilu lijekovi iz skupine monoklonskih antitijela prilično skupi.