Prepoznajte rane znakove Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest (PD) neurološki je poremećaj kretanja, od kojeg u Hrvatskoj boluje oko 14.000 osoba, no broj je i veći. Bolest počinje u moždanim stanicama (neuroni) koje kontroliraju pokrete, a proizvode neurotransmiter dopamin. Parkinsonova bolest počinje kad neuroni propadnu te se smanji količina dopamina, što za posljedicu ima poteškoće pri kretanju.

Rani znakovi Parkinsonove bolesti mogu se lako previdjeti, pogotovo ako se pojavljuju povremeno. No ako se ponavljaju, svakako treba konzultirati liječnika. Parkinsonova bolest je ozbiljno i kronično stanje. Liječenje je znatno uspješnije ako se bolest otkrije u najranijoj fazi. Postavljanje dijagnoze može biti teško jer su mnogi rani znakovi slični nekim drugim zdravstvenim poremećajima.

Spomenut ćemo neke od ranih simptoma po kojima se može naslutiti Parkinsonova bolest.

Promijenjen rukopis

Nagle promjene veličine rukopisa mogu biti rani pokazatelj Parkinsonove bolesti zbog otežane kontrole pokreta. To može utjecati na fine motorne pokrete i otežavati pisanje. Mikrografija je medicinski izraz za „rukopis sitnim slovima“. Bolesnici koji boluju od Parkinsonove bolesti često imaju promijenjen rukopis koji je teško čitljiv. Pojedina slova su manja nego što bi trebala biti i razmak među riječima je manji, kao da su „nagurane“ jedna na drugu. Osoba s PD-om može početi pisati uobičajenim rukopisom, no postupno slova postaju sve manja.

Tremor

Možda je najprepoznatljiviji znak Parkinsonove bolesti tremor. Blago trzanje ili tresenje prsta, ruke ili stopala iznimno je često. U ranoj fazi bolesti tu smetnju primjećuje samo osoba koja ima tremor, no kako bolest napreduje, tremor se pogoršava i počinju ga primjećivati i drugi. Tremor se obično najjasnije primjećuje u mirovanju.

Problemi sa spavanjem

S vremena na vrijeme svatko ima problema sa spavanjem, no nekontrolirani pokreti tijekom spavanja, trzanje i okretanje poprimaju novo značenje ako je riječ o Parkinsonovoj bolesti. Rani znaci bolesti mogu uključivati redovito javljanje mnogih nekontroliranih pokreta, a ne samo povremeno. Udaranje, mlataranje, mahanje rukama, čak i pad iz kreveta mogu biti znak ozbiljnog problema.

Ukočenost udova ili sporost kretanja

Parkinsonova bolest uglavnom pogađa odrasle osobe starije od 60 godina. Katkad se i neke zdrave osobe u toj fazi života osjećaju ukočeno te ujutro polagano kreću u svakodnevne aktivnosti. To je potpuno normalno kod mnogih zdravih ljudi. Razlika u odnosu na PD jest u tome što ta ukočenost i usporenost ne prolaze nakon ustajanja i obavljanja jutarnjih aktivnosti kao kod zdravih ljudi, nego je prisutna cijeli dan.

Krutost udova (rigidnost) i sporo kretanje (bradikinezija) pojavljuju se rano s PD-om. Ti su simptomi prouzročeni oštećenjem neurona koji kontroliraju kretanje. Osoba s PD-om primijetit će suzdržane pokrete i kretati se neusklađenije nego prije te naposljetku može razviti karakteristično “miješanje pri hodu“.

Promjene glasa

Parkinsonova bolest utječe na kretanje na različite načine, uključujući i način na koji osobe govore. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se poteškoće pri govoru koji je otežan i teže razumljiv, a i u ranoj fazi bolesti mogu se javiti promjene glasa, no znatno slabijeg intenziteta. Dikcija će najvjerojatnije na početku PD-a biti potpuno jasna, no govor može postati mirniji. Ljudi u ranim stadijima PD-a često govore niskim tonovima, promuklim glasom te ga slabo moduliraju.

Ukočen izraz lica

Parkinsonova bolest može utjecati i na izraz lica, a ne samo na motoriku. Ljudi često komentiraju da pojedinci s PD-om imaju prazan pogled. Ovaj fenomen, nazvan maskiranje, čest je znak ranog PD-a. Bolest može otežati kretanje i kontrolu malih mišića u licu. Pacijenti mogu imati vrlo ozbiljan izraz lica čak i kada je razgovor bezbrižan i živahan. Osobe s PD-om ne trepću često.

Pognut položaj tijela

Široki, nekontrolirani, nevoljni pokreti Parkinsonove bolesti ne događaju se preko noći. Položaj tijela će se u početku malo mijenjati te će se postupno pogoršavati. Sagnut stav koji se može opisati kao naginjanje i spuštanje rani je pokazatelj PD-a te je posljedica gubitka koordinacije i ravnoteže.

Povrede leđa, odnosno križobolja također mogu prouzročiti saginjanje tijela. Pacijenti s križoboljom mogu se ponovno „izravnati“ nakon akutne faze, no osobe s PD-om često ne mogu ponovno steći tu vještinu.