Poboljšajte funkciju mozga uvrštavanjem gljiva na vaš jelovnik

Za antioksidanse je već dobro poznato da usporavaju starenje, snižavaju razinu kolesterola, smanjuju rizik nastanka raka te štite srce i krvne žile. Poznavajući sve te zdravstvene blagodati, znanstvenici su krenuli u potragu za odgovorom mogu li nas gljive također zaštititi od kognitivnog propadanja.

Novo istraživanje doista je pokazalo da je kod ljudi koji uvrste gljive u svoj redoviti jelovnik, čak i ako je riječ o malim količinama, manji rizik od blagog kognitivnog oštećenja (MCI – mild cognitive impairment) koje često prethodi Alzheimerovoj bolesti.

Kako gljive mogu poboljšati funkcije mozga?

U slučaju MCI, kod osoba se javljaju neki simptomi koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest. Riječ je o slabljenju pamćenja, teškoćama s govorom i prostornom orijentacijom. No oni su značajno blaži, suptilniji te ih ne sprečavaju da vode posve funkcionalan život.

Istraživači s National University of Singapore (NUS) krenuli su od pretpostavke da konzumacija gljiva može doprinijeti očuvanju kognitivne funkcije u zreloj životnoj dobi.

Rezultati njihova istraživanja objavljeni u stručnom časopisu Journal of Alzheimer’s Disease sugeriraju da gljive koje se uobičajeno konzumiraju u singapurskoj kuhinji mogu utjecati na smanjenje rizika od MCI. Na listi gljiva tako su se našle zlatne gljive, bukovače, shiitake gljive, šampinjoni, sušene gljive i konzervirani šampinjoni.

Studija je trajala šest godina, od 2011. do 2017. godine. Njome je obuhvaćeno 663 ispitanika u dobi od 60 godina i starijih. Kako bi se utvrdila eventualna povezanost između konzumacije gljiva te rizika za MCI, istraživači su također mjerili kognitivne sposobnosti sudionika istraživanja.

Recept za zdravlje: 300 g kuhanih gljiva tjedno

Analiza je otkrila da konzumacija više od dvije porcije kuhanih gljiva tjedno može dovesti do 50% nižeg rizika od MCI. Pritom je porcija definirana kao ¾ šalice kuhanih gljiva, teška u prosjeku 150 g.

Takav blagotvoran učinak gljiva na naš mozak mogao bi se objasniti činjenicom da su gljive među najbogatijim prirodnim izvorima ergotioneina (ET), odnosno antioksidansa koji djeluje protuupalno te kojeg naše tijelo ne može samo sintetizirati već dobiti iz hrane. ET se nalazi i u drugim vrstama gljiv. Stoga znanstvenici vjeruju da se ovi rezultati ne odnose samo na vrste obuhvaćene istraživanjem.