Imaju ga i odrasli: Po čemu je poseban autizam kod odraslih osoba?
Kada se spomene autizam, većina prvo pomisli na djecu, no treba imati na umu da je on cjeloživotni poremećaj pa je autizam kod odraslih itekako prisutan
Pervazivni ili poremećaji iz spektra autizma su neuro-razvojni poremećaji, koji u pozadini imaju genetsku osnovu i utjecajne okolinske čimbenike na razvoj mozga, imunološki sustav i gastro-intestinalni sustav. Sve se više prepoznaju osobitosti autističnog mišljenja i funkcioniranja pa se autizam, a time i autizam kod odraslih, drži vidom neurološke raznolikosti ljudske populacije.
Polovica osoba s autizmom trebat će visoku razinu sveobuhvatne i cjeloživotne podrške. Dio njih će naučiti nositi se s posebnostima. Manji broj će, zahvaljujući visokim kognitivnim sposobnostima, koristiti svoje posebnosti i postati cijenjeni članovi društva. A to su u prvom redu umjetnici, znanstvenici, političari, učitelji, visoko specijalizirani informatičari ili tehnolozi.
Najčešći rani znakovi: Na vrijeme prepoznajte autizam i pomozite svom djetetu
Što osobe s autizmom čini drugačijima od drugih ljudi?
To su obilježja njihove socijalne komunikacije te ograničeni interesi i ponavljajuća ponašanja.
Osobe s autizmom će pokazivati teškoće i u iniciranju socijalne interakcije i u odgovaranju na socijalnu inicijativu druge osobe. Oni komuniciraju s okolinom: svojim ponašanjem, gestama, glasanjem, verbalnim govorom, pisanjem ili crtanjem. No imaju teškoća u razumijevanju potrebe za komunikacijskom razmjenom, u svladavanju komunikacijskih funkcija i jezika te u učenju socijalnih odnosa s okolinom.
Dobrim dijelom to proizlazi iz perceptivnih osobitosti: miješanja informacija iz različitih senzornih kanala i preplavljivanja različitim podražajima. Osim teškoća senzorne obrade koje mijenjaju sliku tijela i doživljaj okoline, u pozadini su specifičnosti autističnog mišljenja. To su fokusiranje na detalje i ne sagledavanje značenja cjeline, izostanak oponašanja, teškoće korištenja stečenih iskustva i znanja u novim situacijama te prilagodbe na promjene.
Prisutni su problemi planiranja i operacionalizacije aktivnosti, vremenske orijentacije, predviđanja kraja aktivnosti te posljedica. Teškoće razumijevanja rakursa druge osobe i obraćanja pažnje na mišljenje i interese druge osobe, djeluju kao manjak empatije. Doslovno shvaćanje rečenog ili situacije rezultira problemima shvaćanja humora ili prenesenog značenja.
Osobe s autizmom mogu biti posebno nadarene za specifična uska područja
Posebnosti kao što su hiper-fokusiranje, vizualno mišljenje ili fotografsko čitanje i pamćenje, sjećanje u slikama, prema utiscima umjesto vremenskom slijedu, interes za mehaničke umjesto za socijalne zakonitosti, čine ove osobe posebno nadarenim za specifična uska područja bavljenja.
Osobe s autizmom će često biti fokusirane na svoje preokupacije i razvit će neke nama neobične interese. Rituali i ponavljajuće radnje daju im osjećaj reda, predvidljivosti i sigurnosti, odnosno kontrole i samopouzdanja. Neobični interesi su prilično otporni na preusmjeravanje, ali su dobra osnova za izgradnju funkcionalnog ponašanja u smislenu radnu/okupacijsku aktivnost.
Može se činiti da je riječ o opsesivno-kompulzivnom poremećaju, bizarnim ponašanjima i interesima, no oni mogu imati smisao izučavanja ili svladavanja nečeg, posebno smanjivanja doživljaja stresa i anksioznosti koju izaziva senzorna preopterećenost ili socijalna nesigurnost.
Uz autizam mogu imati brojne druge teškoće
Uz autizam mogu imati niz dodatnih teškoća: sniženo kognitivno funkcioniranje, neurološka odstupanja pa i epilepsiju, poremećaje spavanja i prehrane, niz različitih probavnih teškoća i osjetljivosti na hranu. Poremećaji spavanja, anksioznost i hiperaktivnost, uz izljeve bijesa i agresije zbog prijepora s okolinom, nerijetko su motiv za primjenu psiho-farmakoterapije.
Neuralgija trigeminusa: Koji su uzroci, simptomi i liječenje
Neuralgija N. trigeminusa (TN) izrazito je jak, kroničan bol koji se teško podnosi. U liječenju se nastoji umiriti živčane...
SAZNAJTE VIŠEStručni tretman i podrška
Strukturirani pristup koji podrazumijeva: strukturu vremena, okoline i podrške, dostatnu podršku kreiranu u skladu s emocionalnom razinom, smislene sadržaje i svakodnevne rutine, doziranje novina, promjena i senzornog okruženja, komunikacijsku i vizualno-kognitivnu podršku, socijalno učenje i modifikaciju ponašanja, rekreaciju i relaksaciju, pravovremenu dobru zdravstvenu skrb, balansirano zadovoljavanje egzistencijalnih potreba, uključujući i potrebe s područja spolnosti, a posebno prevenciju rizika i mogućih izvora problema, pogodovat će dobrim rezultatima tretmana. Većina ovih osoba će uz takvu stručnu podršku u odrasloj dobi voditi kvalitetan život i imati svoje mjesto i ulogu u zajednici.