Patite od glavobolje i migrene? Ovo su čimbenici koji ih uzrokuju

Postoje razne vrste glavobolja, kako se navodi u Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja. Tako postoje četiri vrste primarne glavobolje u koje se, među ostalim, ubrajaju i  migrena te tenzijska glavobolja. Drugi dio predstavljaju sekundarne glavobolje i ima ih osam. Mogu biti uzrokovane ozljedama vrata ili glave, poremećajima cirkulacije krvnih žila vrata i glave, s drugim poremećajima unutar glave, mogu biti povezane s infekcijom, poremećajima zgrušavanja, bolestima sinusa, zuba te psihijatrijskim bolestima.

Postoje još dvije skupine glavobolja povezane s oštećenjima kranijalnih živaca te ostale glavobolje. I to ne bi bilo sve, jer samo migrena ima svojih 6 podgrupa.  Uzroci migrene još uvijek nisu poznati. Tome u prilog govori i činjenica da je u međunarodno relevantnim časopisima o migreni objavljeno gotovo 40 tisuća radova.

Simptomi migrene

Migrena se inače može opisati kao jaka pulsirajuća bol koja se javlja uglavnom u jednoj polovici glave, obično praćena mučninom, povraćanjem, vrtoglavicom. Osobama koje imaju migrenu izrazito smetaju jaki zvukovi i svjetlost.

Bol može trajati od četiri sata do tri dana, a kad traje dulje od tri dana, onda govorimo o migrenoznom statusu. Nerijetko takvo stanje zahtijeva hospitalizaciju. Većina osoba ima auru, koja se javlja oko sat vremena prije napada bola. Obično je praćena poremećajima vida (kao da osoba s migrenom vidi pruge). Neke osobe mogu imati trnce u rukama ili nogama.

Savjetuje se vođenje dnevnika glavobolja

Da bi se postavila dijagnoza, najvažnije je voditi dnevnik glavobolje jer se već temeljem opisanih tegoba može postaviti dijagnoza migrene. Postoje točno određeni međunarodni kriteriji na osnovu kojih se postavlja dijagnoza migrene, a s kojima su upoznati vaši liječnici.

Naravno, u pojedinim je slučajevima potrebna i dodatna dijagnostika o čemu će odlučiti vaš obiteljski liječnik i/ili neurolog. Nažalost, iako imate izvrsnog obiteljskog liječnika, morat ćete ići kod neurologa jer prema propisima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje neki lijekovi za migrenu mogu se propisati samo na preporuku neurologa.

Češće pogađa žene

Od migrene najčešće obolijevaju žene i to uglavnom u reproduktivnom razdoblju. Često su povezane s menstruacijskim ciklusima, a češće su i teže pred kraj reproduktivnog razdoblja (u perimenopauzi). Nestaju skoro uvijek u 2. i 3. trimestru trudnoće te u menopauzi. Oko 10% ljudi imaju migrenu, a odnos muškaraca i žena je 2:3. Zanimljivo je da i određeni postotak djece može imati migrenu, njih 3,5 do 5%.

Nakon što se postavi dijagnoza migrene potrebno je uvesti odgovarajuće lijekove, ali i voditi računa o čimbenicima koji mogu dovesti do napadaja. To su stres, fizički napor, navodno sirevi i hrana koja sadrži konzervanse na bazi nitrita te čokolada. Neke osobe dobivaju napad migrene i na promjenu vremena. „Okidač“ također mogu biti i oralni kontraceptivi.

Liječenje

U liječenju migrene postoji nekoliko pristupa: izbjegavanje čimbenika koji izazivaju migrenu, nefarmakološko i farmakološko liječenje (liječenje lijekovima). Od nefarmakološkog liječenja pomažu biofeedback, bihevioralna terapija te relaksacija, odnosno opuštanje.

U Sjedinjenim Američkim Državama odobren je i Cerena Transcranial Magnetic Stimulator za osobe starije od 18 godina te simulacija živca vagusa. Ove godine u svibnju je odobren remote electrical neuromodulation.

Od lijekova može se započeti s nesteroidnim antireumaticima (ibuprofen, ketoprofen, diklofenak…). Nažalost, ovi lijekovi pomažu samo kod blagih i srednje teških oblika migene. Najvažnije je lijekove uzeti unutar 15 minuta od početka boli.

Zbog povraćanja vrlo često je potrebno dati injekciju u mišić, a često pomognu injekcije protiv povraćanja. Migrena je jedna od iznimki gdje se preporučuje davanje nesteroidnih antireumatika putem injekcije, prvenstveno zbog povraćanja i poremećaja rada crijeva.

Ovdje bih naglasila da nesteroidni antireumatici jednako „loše“ djeluju na želudac bez obzira daju li se u obliku tableta, injekcija ili čepića. Za teže oblike migrene koriste se lijekovi 5HT1-agonisti (npr. sumatriptan, zolmitriptan). Ti se lijekovi propisuju na preporuku neurologa. No s njima se mora biti oprezan jer se ne smiju davati za vrijeme dojenja, trudnoće te kod bolesnika koji su preboljeli infarkt ili imaju anginu pectoris.

Važna je suradnja pacijenta i liječnika

Migrena je bolest koja se u blažim oblicima može liječiti kod kuće lijekovima koje pacijent sam ima, ali ponekad je potreban posjet hitnoj službi, a nekad i hitnoj neurološkoj ambulanti, osobito ako dolazi do pojave novih neuroloških simptoma.

Vjerojatno ste iz teksta mogli zaključiti da je migrena bolest za koju je potrebna velika suradnja pacijenta i liječnika. Ustvari, pacijent može sam sebi pomoći u najvećoj mjeri ako promatra svoje tijelo i svoje ponašanje te shvati koje situacje dovode do pojave migrene.

Isto tako, potrebno je lijek uzeti na vrijeme (izgovor, možda ovaj put neće biti tako jaka glavobolja je ustvari kod migrene vrlo loš). Također je važno javiti se svome liječniku ili u hitnu službu. Za one koji znaju engleski jezik od velike pomoći bi im bila stranica americanmigrainefoundation.org/ gdje mogu dobiti više informacija o migreni.