Parkinsonova bolest: riješite test i otkrijte trebate li se javiti neurologu

Parkinsonova bolest je kronični neurološki poremećaj s početkom najčešće između četrdesete i sedamdesete godine života. Danas u svijetu postoji više od pet milijuna oboljelih od te bolesti, uz pojavnost kod jednog od 100 ljudi starijih od 60 godina.

Izazovi dijagnosticiranja bolesti

Ne postoji siguran objektivan test za potvrdu dijagnoze Parkinsonove bolesti već se u tom smislu oslanja na postojanje tipične kliničke slike i pozitivnog odgovora na liječenje specifičnim lijekovima.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi uočava se da dio bolesnika i njihovih bližnjih dugo vremena ne obraća pažnju na simptome kao što su tremor i usporenost kretnji, misleći kako se radi o normalnom procesu starenja. Isto tako, sve je više dokaza da se u sklopu Parkinsonove bolesti, osim uobičajenih motoričkih simptoma, javljaju i drugi nemotorički simptomi koji često ostaju neprepoznati, a uzrokuju značajne tegobe u svakodnevnom životu pojedinca.

Stoga je od iznimne važnosti osvijestiti javnost o potrebi pravovremenog uočavanja simptoma zbog kojih treba zatražiti liječničku pomoć kako bi se što ranije utjecalo na bolju kvalitetu života oboljelog od Parkinsonove bolesti.

Uzroci Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest je poremećaj živčanog sustava koji nastaje primarno kao rezultat gubitka moždanih stanica (neurona) u različitim dijelovima mozga, prvenstveno u supstanciji nigri. To područje proizvodi dopamin, kemijski prijenosnik signala u mozgu zaslužen za koordinaciju pokreta. Gubitak dopamina uzrokuje nekontrolirano izbijanje moždanih stanica zbog čega se gubi sposobnost kontrole pokreta.

Prema dosadašnjim spoznajama, smatra se da je Parkinsonova bolest rezultat međudjelovanja genetskih i okolišnih čimbenika. Ipak, nije moguće, nažalost, odrediti specifičan uzrok nastanka pojedinačnog slučaja Parkinsonove bolesti.

Najveći zasebni rizični čimbenik za Parkinsonovu bolest je uznapredovala životna dob. Ozljede glave i izloženost pesticidima povezane su s povećanim rizikom, dok su pušenje i konzumacija kave povezani sa smanjenim rizikom od nastanka Parkinsonove bolesti.

Motorički simptomi Parkinsonove bolesti

Glavni simptomi u Parkinsonovoj bolesti su motorički, što znači vidljivi poremećaji izvođenja normalnih kretnji.

• Može se uočiti tremor u mirovanju, a označava nekontrolirane pokrete ekstremiteta, uglavnom u mirovanju, uz prestanak tijekom izvođenja neke radnje.
• Osim toga, tipična je bradikineza; usporenost kretnje i gubitak spontanih i voljnih pokreta. U sklopu toga, kod oboljelog se može uočiti smanjena ekspresija lica, usporen, monoton govor, usporen hod sitnim koracima uz oskudne kretnje rukama.
• Neuobičajena ukočenost ekstremiteta ili dijela tijela naziva se rigor, uslijed kojeg su ekstremiteti i cijelo tijelo teže pokretni, stav bolesnika je pognut, otežano se ustaje iz sjedećeg položaja.
• U Parkinsonovoj bolesti može se javiti i posturalna nestabilnost, odnosno poteškoće održavanja ravnoteže i smetnje koordinacije.

Nemotorički simptomi

Liječnici, uz navedene osnovne simptome, sve više prepoznaju prisutnost i djelovanje drugih simptoma u Parkinsonovoj bolesti koji se nazivaju “nemotorički simptomi”. Sastavni su dio Parkinsonove bolesti, mogu se javiti i prije samih motoričkih simptoma bolesti, pogoršavaju se progresijom bolesti, a mogu značajno utjecati na kvalitetu života oboljelog od Parkinsonove bolesti.

Uključuju:

• poremećaje raspoloženja i kognicije, npr. gubitak interesa za okolinu i aktivnost, tjeskoba, depresivnost, poremećaj pažnje, pamćenja,
• poremećaj spavanja – nesanica, pospanost, poremećaj ponašanja tijekom spavanja, nemir u nogama,
• gastrointestinalne smetnje – poteškoće gutanja, opstipacija,
• neobjašnjive difuzne bolove,
• gubitak osjeta njuha.

Razvoj bolesti

Početak simptoma Parkinsonove bolesti je obično asimetričan na jednom udu, najčešće na ruci. Simptomi bolesti postupno zahvaćaju i drugi ud iste strane tijela, a kasnije i udove druge polovice tijela. Izvođenje brzih pokreta je poremećeno, pri pisanju izražena je mikrografija (pisanje sitnim slovima).

Poremećaji u hodu i držanju također su karakteristični za Parkinsonovu bolest. Poteškoće pri ustajanju iz sjedećeg položaja, teškoće u započinjanju hoda uz pognuto držanje tijela te hod sitnim koracima, ponekad uz ubrzanje sve sitnijim koracima (festinacija). Blokiranje kretnji (freezing) odgovara prolaznoj nemogućnosti kretanja. Obično nastupa pri pokušaju započinjanja kretnji, pri okretanju ili približavanju cilju, prelasku ulice i sl. Bolesnik ima osjećaj kao da su se cipele „zalijepile“ za pod. Ti simptomi nastupaju u kasnijoj fazi bolesti. Festinacija, gubitak posturalnih refleksa i blokiranje kretnji uzroci su čestih padova bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti.

Pitanja koja mogu uputiti na postojanje parkinsonizma

Ako primijetite neke od prethodnih promjena nejasnog uzroka, potražite stručni savjet specijalista neurologa koji se bavi poremećajima pokreta.

U nastavku nalazi se kratki test koji može uputiti na postojanje parkinsonizma (specifičnog poremećaja koji se vidi i u Parkinsonovoj bolesti).

Ako odgovorite pozitivno na nekoliko od sljedećih pitanja, posjetite neurologa koji se bavi poremećajima pokreta.

1. Primjećujete li usporenje pri izvođenju svakodnevnih uobičajenih aktivnosti?

2. Pišete li u posljednje vrijeme sitnijim slovima?

3. Je li vam govor postao prigušeniji i sporiji?

4. Postoje li poteškoće ustajanja iz sjedećeg položaja?

5. Tresu li vam se usne, šaka, ruka i/ili noga?

6. Primjećujete li više ukočenosti?

7. Postoje li poteškoće pri zakopčavanju dugmadi ili oblačenju?

8. Vučete li noge pri hodu i/ili hodate sitnijim koracima?

9. Imate li osjećaj da se noge „zalijepe za podlogu” prilikom hoda ili okretanja?

10. Primjećujete li odsutnost njihanja ruke prilikom hodanja?

11. Imate li problem s održavanjem ravnoteže?

12. Primjećuje li se nepravilan pognut položaj tijela?

Liječenje Parkinsonove bolesti

Danas se liječenje Parkinsonove bolesti temelji na smanjenju utjecaja simptoma, no ne i na progresiju bolesti. Ipak, pravovremeni početak uzimanja lijekova poboljšava kvalitetu života i tijekom prvih godina bolesti zadovoljavajuće se kontroliraju simptomi bolesti. Napredovanjem bolesti, potrebno je uzimati više lijekova, prilagoditi doziranje kako bi se postigao što bolji simptomatski učinak.

O liječenju Parkinsonove bolesti čitajte u nastavku teksta na stranici Specijalne bolnice Sv. Katarina. Svakako dogovorite pregled ako posumnjate u mogućnost razvoja ove bolesti.