Nacionalni dan oboljelih od epilepsije: Širite znanje i rušite predrasude

Osim toga, zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju (IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (ILAE) svakog drugog ponedjeljka u veljači obilježavamo Međunarodni dan epilepsije.

Oko 50 milijuna ljudi ima epilepsiju

Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se očituje epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja se mogu javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. U dječjoj dobi, prema učestalosti, najčešći je uzrok porođajna odnosno neonatalna trauma. Drugi uzroci su poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije, novotvorine ili tumori.

U odrasloj su dobi najčešći uzrok moždani udari, ozljede glave, intoksikacije odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga te tumori i infekcije. Nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici odgovorni su za pojavu epileptičkih napadaja.

Međutim, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). U bolesnika u kojih se ne mogu pretragama ustanoviti oštećenja mozga radi se o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).

Epileptički napadaj je vidljiva manifestacija epilepsije koja se očituje kao iznenadna epizoda poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i poremećaja svijesti. Epileptički napadaji se dijele u dvije osnovne skupine: generalizirane (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalne (s djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega).

Dijagnoza epilepsije se postavlja na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG) – osnovne dijagnostičke pretrage koja upućuje na funkcionalna neurofiziološka zbivanja u mozgu. Premda liječenje uzroka epilepsije – ako je on otkriven i može se otkloniti – može zaustaviti pojavu napadaja, epilepsija u pravilu zahtijeva cjeloživotno liječenje, pri čemu oboljeli mogu ostvariti visoku kvalitetu života ako se pridržavaju liječničkih uputa, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.