Multipla skleroza: Kako prepoznati i liječiti bolest s tisuću lica

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine) koju karakterizira propadanje mijelinske ovojnice živčanih vlakana (mijelin je masna tvar koja štiti živac) i upalna reakcija što dovodi do usporavanja ili blokade prijenosa impulsa između živčanih stanica.

Propadanje mijelinske ovojnice dovodi do stvaranja ožiljaka (skleroze) na različitim mjestima u središnjem živčanom sustavu tzv.”demijeliniziranih plakova” pa otuda naziv bolesti – multipla skleroza.

Uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da je uzrokuje kombinacija djelovanja više čimbenika kao što su genetska predispozija, utjecaj okoliša, prehrana, nedostatak vitamina D, stres te infekcija Epstein Barr virusom u djetinjstvu.

Prvi znakovi multiple skleroze

Prvi znakovi bolesti javljaju se najčešće između 20. i 45. godine života, a bolest češće pogađa žene (2:1). Smatra se da danas u Hrvatskoj ima oko 6500, a u svijetu oko 2 milijuna oboljelih od MS. Životni vijek oboljelih je kraći 5 do 10 godina u odnosu na opću populaciju.

MS – bolest s tisuću lica

MS se naziva i bolešću s tisuću lica budući da prvi znaci bolesti mogu biti raznoliki, a ponekad i blagi pa ih oboljeli ponekad ignoriraju. Najčešće prve manifestacije bolesti su: optički neuritis (oslabljen vid na jednom, rjeđe na oba oka, bol pri pokretanju očne jabučice te često kriva percepcija boje; npr. crvena se vidi kao ružičasta i sl.) utrnulost jednog ili više ekstremiteta, dvoslike, smetnje ravnoteže, motorike, mokrenja.

Ta prva manifestacija bolesti naziva se CIS (Klinički izolirani sindrom).  Ponovna pojava simptoma naziva se relaps. Oblik bolesti koji karakterizira izmjena pogoršanja bolesti i oporavka tegoba naziva se relapsno remitirajući oblik i od njega boluje 85 do 90% bolesnika.  Što je kraći period između relapsa (ponovne pojave tegoba) to je prognoza bolesti ozbiljnjija.

Relapsno remitirajuća MS može prijeći  u sekundarnu progresivnu MS kada dolazi do postupnog polaganog razvoja invalidnosti. Za razliku od sekundarne progresivne MS, primarnu progresivnu MS karakterizira postupna progresija tegoba bez perioda oporavka. Dijagnoza MS postavlja se na temelju pretraga magnetske rezonance, (vide se područja upale i oštećenja) analize likvora (tekućine koja obavija mozak i leđnu moždinu) te vidnih evociranih potencijala (otkriva oštećenje vidnog živca).

Lijekovi za ublažavanje tegoba

Iako ne postoji lijek kojim se može izliječiti MS, postoje lijekovi kojima se mogu ublažiti tegobe, ponekad spriječiti ili bar odgoditi pogoršanje bolesti za 20 do 30 godina te je potrebno što prije započeti liječenje.

Akutna faza bolesti

Akutna faza bolesti liječi se visokim dozama steroida nekoliko dana dok se ne povuku simptomi. Kod bolesnika kod kojih kortikosteroidi ne pokažu učinkovitost treba učiniti plazmaferezu (izmjena krvne plazme).

Nakon smirivanja akutne faze potrebno je započeti preventivno liječenje imunomodulatorima. Oni su pokazali dobar učinak u smanjenju relapsa bolesti kod oboljelih od relapsno remitirajuće MS.

Uz lijekove kojima se nastoji utjecati na samu bolest koriste se i lijekovi za liječenje neuropatske boli, tremora, umora, urgentne inkontinencije, depresije. Preporučeno je svakodnevno uzimanje vitamina D.

Trajna fizikalna terapija uz pomoć fizioterapeuta te umjerena tjelesna aktivnost (plivanje, joga) pomažu u ublažavanju tegoba.

MS je bolest koja može uzrokovati ozbiljne zdravstvene teškoće. No ranim postavljanjem dijagnoze i početkom liječenja u značajnoj mjeri može se poboljšati kvaliteta života oboljelih.