Može li netko uspješno kontrolirati naš um, a da toga nismo ni svjesni?

Svakodnevno primamo ogroman broj informacija putem interneta, televizije, radija i ostalih medija. U cijeloj toj buci šumova i slika mogu se nalaziti i subliminalne poruke koje nesvjesno čujemo ili vidimo.

Ako ih sagledamo u objektivnom smislu, stvorene su kako bi izazvale (ili “naredile”) nesvjesnu akciju i reakciju. Nalaze se unutar druge slike ili zvuka da bi se prikrilo (izbjeglo) njihovo svjesno zapažanje, no naš će ih mozak zabilježiti.

Što se zapravo događa u nama? Odgovor leži u našoj podsvijesti. Ljudski kognitivni sustav ima sposobnost obrade informacija koje ne dosegnu svijest

Sve je krenulo zbog kokica

Prema zapisima, prvo korištenje subliminalnih poruka datira iz Prvog svjetskog rata, a prvi pokušaj utjecaja na nesvjesni potrošački impuls, dogodio se 50-ih godina prošlog stoljeća. Tada je James Vicary, marketing istraživač i psiholog tijekom prikazivanja filma u jednom kinu u New Jerseyu proveo eksperiment nazvan Invisible commercial s vješto skrivenim reklamama za kokice i najpoznatije američko bezalkoholno piće u samoj projekciji. Subliminalni prikaz bio je toliko kratak da je kod gledatelja prošao nezapaženo. No prodaja kokica i pića u toj je dvorani naglo porasla.

Iako je Vicary kasnije cijelu kampanju zanijekao, ostaje pitanje jesu li se slični eksperimenti nastavili i što je dovelo do zabrane i preregulacije korištenja subliminalnih poruka.

Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Current Biology nema sumnje da naš mozak na njih reagira na podsvjesnoj razini.

Objašnjenje je u podsvijesti

Što se zapravo događa u nama? Odgovor leži u našoj podsvijesti. Ljudski kognitivni sustav ima sposobnost obrade informacija koje ne dosegnu svijest. Ono što naš razum ne percipira, procesuira se i “zapisuje” izvan naše kontrole, u nesvjesnom dijelu uma koji je zadužen za naše ponašanje i prosudbu kad obavljamo stvari automatski i “bez razmišljanja”. A ruku na srce, to često radimo, pogotovo nakon napornog dana na poslu.

Ipak, jedno londonsko istraživanje dokazalo je da ljudi reagiraju na subliminalne podražaje samo ako njihov mozak ima “slobodnog mjesta”. Ako je mozak zaokupiran i zauzet konkretnom, težom radnjom, primanje subliminalnih poruka znatno je otežano.

>>Baš poput mišića, tako i naš mozak treba vježbe kako bismo održali dobro mentalno zdravlje do duboke starosti. Primjerice, Parkinsonova i Alzheimerova bolest se mogu prevenirati klasičnom glazbom.<<

Nepriznati pokušaji manipulacije

U prošlosti je evidentirano nekoliko pokušaja manipuliranja javnosti putem subliminalnog sadržaja. Namjeravalo se nesvjesno utjecati na glasače i njihove političke stavove, glazbene ukuse, povećanu kupnju određenog proizvoda, pa čak i na kolektivni prestanak pušenja, smanjenje krađa te hvatanje zločinaca, a pokušalo se i “kontrolirati” dječji um kroz skrivene poruke u crtanim filmovima i reklamama. Otkrivene su i naopako izgovorene subliminalne poruke u pjesmama i javnim govorima, tzv. backmasking.

No usprkos višebrojnim i zanimljivim primjerima, niti jedan pokušaj subliminalnog prijenosa informacije nije javno priznat ni potvrđen.

Nevidljive poruke najčešće se koriste u marketinške svrhe – iako su u nekim zemljama poput SAD-a još uvijek slabo regulirane, u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima u Članku 16. jasno zabranjuje njihovu upotrebu te navodi da audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije koristiti podsvjesne tehnike. Stoga su još uvijek predmet kontroverzi, a oko njihove dobronamjerne upotrebe mišljenja stručnjaka su podijeljena.

Što kažu znanstvenici

Na Sveučilištu u Londonu provedena je studija koja je obuhvatila tri opsežna eksperimenta u svrhu proučavanja subliminalnih poruka, odnosno riječi. Na ekranu računala svaki je ispitanik promatrao ispisane pojmove koji bi se pojavili i nestali u djeliću sekunde – prebrzo da bi ih sudionik svjesno pročitao. Klasifikacija se temeljila na pozitivnim, negativnim i neutralnim riječima. Čim je jedna prikazana, sudionik ju je morao opisati kako neutralnu ili emocionalnu (pozitivnu ili negativnu) na temelju emocije koju je ili nije kod njega izazvala.

Istraživanje je rezultiralo točnim i većim reakcijama na negativne riječi iz čega bi se moglo zaključiti da ljudska podsvijest snažnije percipira i najsitnije znakove potencijalne “štete”, reći će profesor Nilli Lavie. Time nas štiti od emocionalne povrede te pomaže u izbjegavanju opasnosti. I gradi naš instinkt.

Znanstveni tim s Yale School of Public Health proveo je subliminalno istraživanje na pripadnicima treće dobi. Dokazali su da izlaganje pozitivnim prikazima starenja na podsvjesnoj razini rezultira poboljšanjem fizičke i psihološke funkcije starijih osoba.

Nizozemski istraživač Martijn Veltkamp dokazao je da se podsvjesnim porukama u kontroliranim uvjetima može povećati ljudska motivacija.

S druge strane, postoje stručnjaci koji u subliminalnim podražajima vide opasnost jer one zaobilaze razum i direktno prenose informaciju kojoj se osoba ne može suprotstaviti i racionalno reagirati.

Nadalje, marketinški psiholog Paul Buckley smatra da nema konkretnih i realnih dokaza da subliminalne poruke doista djeluju.

(Ne) vidim, (ne) čujem i (ne) želim znati

Sada kada znamo razmjere i mogućnosti subliminalnih poruka, ne trebamo se zatvoriti u četiri zida i izgubiti svaki kontakt s medijima i svijetom. Sljedeći put kad osjetite naglu potrebu za kupnjom ili obrokom,  stanite na trenutak i zapitajte se je li to ono što zaista želite. Otkrijte pravi izvor tog osjećaja. Prošetajte. Duboko udahnite. Preuzmite kontrolu. Jer će subliminalna poruka možda utjecati na vašu reakciju, no odluku hoćete li nešto poduzeti ili ne i dalje donosite sami.