Ima bezbroj lica: Glavobolja može biti simptom ozbiljnih poremećaja i bolesti

U većini slučajeva glavobolja je simptom poremećaja koji se relativno lako mogu otkloniti, ali može signalizirati i ozbiljna, po život opasna stanja i bolesti. Stoga glavobolju ne treba shvaćati olako.

Najrazličitiji vanjski podražaji i stanja u organizmu mogu izazvati glavobolju, počevši od manjka sna, sjedilačkog načina života, stresa, preosjetljivosti na vremenske promjene (meteoropatije), nedovoljnog unosa vode, nezdrave prehrane, preskakanja obroka i dijeta, alkohola, cigareta… Glavobolja može biti prateći simptom poremećaja i bolesti organa koji se nalaze u glavi, poput oka, uha, nosa, grla, desni i zubi.  Smetnje moždane cirkulacije i degenerativne promjene vratne kralježnice često uzrokuju glavobolju. Ona također može nastati zbog promjena krvnog tlaka, metaboličkih poremećaja, bolesti krvnih žila, ozljeda glave, upalnih bolesti, tumora…

Glavobolja se ne mora uvijek liječiti tabletama. U nekim slučajevima bol se može otkloniti injekcijama botoksa, fizikalnom terapijom, a ponekad i kirurškim zahvatom

Kada je glavobolja signal za uzbunu?

Glavobolja može biti simptom ozbiljnih poremećaja i bolesti, pa u sljedećim slučajevima svakako treba potražiti liječničku pomoć:

• Iznenadna i jaka glavobolja kakvu nikad ranije niste iskusili, intenzivnija od uobičajene 
• Ponavljajuće glavobolje koje se pogoršavaju: sve su češće i jače, ne prolaze nakon uzimanja analgetika
• Glavobolja praćena povišenom temperaturom, mučninom i povraćanjem, kočenjem vrata i/ili bolovima u mišićima i zglobovima
• Ako se uz glavobolju pojavi jedna ili više sljedećih tegoba: smetnje vida, trnci, poremećaj ravnoteže ili koordinacije pokreta, slabost jedne strane tijela, smetnje u govoru, gubitak pamćenja
• Ako se glavobolja prvi put javlja nakon pedesete godine života
• Glavobolja koju prati pospanost ili zbunjenost
• Pojava glavobolje u osoba s malignim bolestima, HIV-om ili nekim drugim teškim oboljenjem
• Glavobolja nakon ozljede glave
• Ako se glavobolja pogoršava za vrijeme kašljanja, kihanja ili tjelesnog napora (takve glavobolje mogu biti bezazlene, ali zahtijevaju liječničku kontrolu)

Pregledom te različitim laboratorijskim i radiološkim pretragama (npr. rendgen, ultrazvuk, EEG, CT, magnetska rezonanca) mogu se utvrditi mogući uzroci glavobolje.

>>Glavobolja je najčešća bol koju tijekom života iskusi svaka osoba, ali na svu sreću, najčešće je bezazlena. Postoji više razloga zbog kojih nas boli glava.<<

Glavobolja se ne mora nužno liječiti tabletama

U liječenju glavobolja često se primjenjuju analgetici odnosno lijekovi koji ublažavaju bol (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, paracetamol). Kod migrene i drugih jačih glavobolja često se uzimaju i triptani. Ponekad pomažu i miorelaksansi (lijekovi koji opuštaju mišiće), anksiolitici za smirenje i opuštanje, te antidepresivi. Pritom se valja pridržavati uputa liječnika i ljekarnika kako bi se izbjegle štetne nuspojave. Nekontrolirano uzimanje lijekova može pogoršati glavobolju te izazvati ovisnost, kao i oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i oštećenje jetre. Svakako treba potražiti savjet stručnjaka i o eventualnom međudjelovanju lijekova s hranom, suplementima ili biljnim pripravcima.

Glavobolja se ne mora uvijek liječiti tabletama. U nekim slučajevima bol se može otkloniti injekcijama botoksa, fizikalnom terapijom, a ponekad i kirurškim zahvatom. U rješavanju glavobolje pomažu i akupunktura, joga, homeopatija, fitoterapija, aromaterapija… Važno je kloniti se “okidača” glavobolje i razvijati učinkovite metode za suočavanje sa stresom, primjerice pomoću meditacije ili psihoterapije. No, temelj života bez boli trebaju prije svega biti zdrave svakodnevne navike: redovita tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i hidratacija te dovoljno sna i odmora.